U anketi njemačke Industrijske i trgovinske komore koja zastupa interese više milijuna poduzeća iz industrije, trgovine i uslužnih djelatnosti, 56 posto firmi se žali na nedostatak radnika i smatra da je to jedna od najvećih opasnosti za njihovo poslovanje.

Njemačka agencija za rad bilježi nedostatak radne snage u 148 zanimanja, a još 122 zanimanja su ugrožena. U prosjeku prođe osam mjeseci dok neki starački dom ne nađe njegovatelja. Građevinske firme prosječno čeka pola godine dok ne nađu radnike. Širom zemlje su raspisani konkursi za više od 1,7 milijuna slobodnih radnih mjesta, piše Sabine Kinkartz za Deutsche Welle.

'Prije pet do deset godina smo se oglašavali samo u reklamama, da bismo prodali naše usluge. Danas plaćamo oglase u medijima svih vrsta kako bismo našli radnike', žali se Markus Winter, direktor firme IDS u Baden-Württenbergu koja iznajmljuje radnike svih vrsta. Firma ima oko 750 zaposlenih i potrebno joj je osoblje u više od 20 zanimanja, od bravara do ličioca, od vozača viljuškara do vozača kombija za isporuku pića.

Manjak od sedam milijuna radnika?

Manjak radne snage se nije pojavio iznenada. Njemačka godišnje izgubi oko 350.000 pripadnika radno sposobne generacije. Pritom će demografski jake generacije tek za nekoliko godina otići u penziju. Stručnjaci računaju da će do 2035. godine na tržištu rada vladati manjak od sedam milijuna radnika.

Da bi se ta velika rupa popunila, potrebno je da u Njemačku dolazi – i tu ostane – oko 400.000 doseljenika godišnje. Pri tome se misli na doseljenike iz zemalja izvan Europske unije. Od 2012. stručnjaci s akademskim obrazovanjem mogu dolaziti u Njemačku zahvaljujući takozvanoj 'plavoj karti EU-a'. Godine 2020. je na snagu stupio i Zakon o doseljavanju stručne radne snage (FEG) kojim nisu obuhvaćeni samo akademski obrazovani imigranti. Međutim on ne djeluje kao što se očekivalo, piše Deutsche Welle.

Otvaranje tržišta radnicima bez potrebnih diploma ili svjedodžbi

Profesor na Institutu za tržište rada i izučavanje zanimanja u Nürnbergu Herbert Brücker govori o 'razočarenju' i podsjeća da je 2020. u Njemačku došlo 30.000 radnika iz inozemstva, ali da je tada zemlju i napustilo 20.000 radnika. Njemačka vlada sada planira reformu zakona tako da se tržište rada otvori i za radnike koji nemaju potrebnu diplomu ili svjedodžbu – njima bi trebalo pružiti mogućnost da to dobiju u firmama koje ih prihvate. Njemačka je ranije inzistirala na 'jednakoj vrijednosti' diploma – no to je sada prošlost: ubuduće bi prilikom zapošljavanja firme trebale moći slobodno procjenjivati je li im netko potreban ili nije, a diploma će biti u drugom planu.

Međutim stvari će se u praksi i dalje odvijati uz velike poteškoće. To dobro zna odvjetnica Bettina Offer koja savjetuje firme koja žele zapošljavati radnike iz inozemstva. Čak i s radnim ugovorom u džepu je i dalje je teško dobiti termin za dobijanje vize u njemačkim veleposlanstvima, kaže Offer, i dodaje da provjera zahtjeva traje mjesecima.

'Vlasti stalno izražavaju sumnje da moji poslodavci pokušavaju nekako prošvercati strane radnike u Njemačku, i ne žele shvatiti da poslodavci samo traže radnu snagu. Još uvijek je potrebno boriti se protiv takvog stava i potrebna nam je promjena paradigme. Svaki radnik koji nam dođe je dobitak za našu zemlju', rekla je Offer za Deutsche Welle.