Prošle je godine u Hrvatskoj poslovalo 11 poslovnih zona, koje su ostvarile ukupni prihod od 1,69 milijardi kuna te dobit od 166,35 milijuna kuna, podaci su iz izvješća o poslovanju slobodnih zona u 2019. koje je u četvrtak usvojila Vlada. U 2019. je poslovalo 11 slobodnih zona (sedam na kopnenom i četiri na lučkom području), no kako su dvije zone bile u postupku likvidacije a jedna neaktivna, bilo je aktivno osam slobodnih zona.
Po podacima iz izvješća, u slobodnim zonama lani je poslovao ukupno 71 korisnik, a zapošljavali su 2.817 djelatnika. Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 1,69 milijardi kuna, a ostvarili su dobit u iznosu od 166,35 milijuna kuna.
Dok su prihodi korisnika u prošloj godini bili manji za 14 posto, njihova je dobit bila viša za 10,57 posto, pokazuju podaci iz izvješća. Ukupan izvoz iz slobodnih zona, uključujući isporuku dobara na tržište EU, iznosio je 913 milijuna kuna.
Po podacima iz izvješća, u razdoblju od 2013. godine, kada je izrađeno prvo izvješće o poslovanju slobodnih zona za 2011. i 2012. godinu do danas, na zahtjev korisnika koncesije, a u skladu s gospodarskim interesom korisnika slobodnih zona, provedena je zakonska procedura za ukidanjem koncesije za osnivanje za tri slobodne zone (Bjelovar, Đuro Đaković - Slavonski Brod i Varaždin). Također, iz gospodarskih razloga, dva su korisnika koncesije pokrenula postupak likvidacije za dvije slobodne zone (Splitsko-dalmatinska i Krapinsko-zagorska), dok je osnovana jedne nova slobodna zona (Luka Rijeka - Škrljevo).
Taj trend smanjenja broja slobodnih zona koje posluju u Hrvatskoj "ukazuje na to da slobodne zone nastavljaju s poslovanjem na lokacijama gdje za to postoji interes poduzetnika - korisnika slobodnih zona, dok se na ostalim područjima okreću modelima poslovanja koji su prikladniji za njihove korisnike, uglavnom poduzetničkim zonama", ocjenjuje se u izvješću.
Fina lani s neto dobiti od 80 milijuna kuna
Vlada je Hrvatskom saboru predložila da podrži izvješće o poslovanju Financijske agencije (Fina) u prošloj godini, u kojoj je Fina ostvarila prihode od 941 milijun kuna, ili 16 posto više nego 2018. godine.
Rashodi su, pak, rasli sporije, za osam posto te su iznosili 835 milijuna kuna, dok je neto dobit od 80 milijuna kuna gotovo tri i pol puta veća nego 2018. godine, prenio je ministar financija Zdravko Marić.
Fina je prošle godine primila i državne potpore odnosno iz europskih je fondova dobila 18,2 milijuna kuna za niz e-projekta, a krajem 2019. imala je 2.858 zaposlenih.
Finino financijsko izvješće za 2019. godinu revidirala je revizorska kuća KPMG Croatia, dok će revizor za ovu godinu, prema odluci Vlade, biti Deloitte.
Promjene granica pomorskog dobra zbog obnove ceste kroz Omiš
Vlada je radi građenja, rekonstrukcije i održavanja državne ceste DC-8, i to dionice koja prolazi kroz grad Omiš, odlučila o promjeni granica pomorskog dobra odnosno o izuzimanju nekoliko nekretnina iz pomorskog dobra.
Razlog tomu je obnova i rekonstrukcija ceste koja prolazi kroz Omiš, a s ciljem rješavanja problematičnih točaka koje predstavljaju opasnost za građane i turiste tijekom sezone, istaknuto je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Riječ je o rekonstrukciji dionice u duljini od 566 metara, što traži i uređenje morske obale kako bi se optimizirali troškovi, a sam će se projekt izvoditi kroz četiri faze.
Projektna procjena troškova izvedbe, uključivo troškove nadzora, je 7,35 milijuna kuna (bez PDV-a).