Kao ključne komponente koje ograničavaju kvalitetnu poduzetničku okolinu navode se vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

Percepcija o prilikama u neposrednoj okolini sudionika istraživanja, u narednih 6 mjeseci, u promatranom razdoblju ima vrlo izražen V oblik: pad u 2020. godini na 47,2% (sa 55,7% u 2019.) i rast na 58,3% u 2021. Istovremeno, Hrvatska je iznad prosjeka EU u svim promatranim godinama po uočenim prilikama, namjerama i uvjerenosti u vlastite sposobnosti za pokretanje poslovnog pothvata. Ovako velika razlika između Hrvatske i EU prosjeka o namjerama pokretanja poslovnog pothvata, upućuje da je samozapošljavanje češći izbor u Hrvatskoj zbog ograničenih drugih opcija zapošljavanja.

Društvene vrijednosti o poduzetništvu u Hrvatskoj još uvijek su u pravilu ispod prosječnih ocjena ispitanika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju. Oko 60% ispitanika smatra da biti poduzetnik je dobar izbor karijere, što je u skladu s činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata. Međutim, ovako optimistični pristup poduzetničkoj karijeri ugrožen je izuzetno niskom percepcijom o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu. U 2021. godini (kao i u 2020.) Hrvatska je zadnja od EU zemalja uključenih u GEM istraživanje po stavu o društvenom statusu uspješnih poduzetnika (sa oko 15 postotnih poena zaostajanja od EU prosjeka).

Ovo su samo neki od najvažnijih zaključaka iz najnovijeg istraživanja „Global Entrepreneurship Monitor (GEM)“ za Hrvatsku: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?“, koje je danas predstavljeno u Hrvatskom novinarskom domu u organizaciji Hrvatske udruga banaka i Hrvatske udruge poslodavaca, pokrovitelja medijske promocije projekta.

U uvodnom dijelu događanja uzvanicima se obratio Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, pokrovitelja medijske promocije rezultata. Prisutne je u ime Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, glavnog financijskog sponzora i partnera GEM istraživanja u Hrvatskoj, uvodno pozdravila državna tajnica Nataša Mikuš Žigman.

'HUB je partner GEM istraživanja već niz godina i na taj način želimo doprinijeti stvaranju efikasnijeg okvira za jačanje poduzetništva u Hrvatskoj, koji će se oslanjati na spoznaje dobivene kroz međunarodno usporedivo istraživanje. Ove godine u Hrvatskoj je jedna od glavnih tema uvođenje eura, za koje očekujemo da će biti službeno potvrđeno početkom srpnja te da od nove godine postajemo 20-eta članica eurozone. Hrvatski će poduzetnici profitirati od uklanjanja valutnog rizika i s time povezanih troškova zaštite od tečajnog rizika, zatim od nižih kamatnih stopa, nestanka transakcijskih troškova, tj. troškova mjenjačkih poslova. Svi navedeni pozitivni učinci uvođenja eura poboljšat će konkurentski položaj domaćih poduzeća i tako im otvoriti dodatan prostor za investicije i zapošljavanje', izjavio je uvodno direktor Hrvatske udruge banaka, Zdenko Adrović.

Državna tajnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Nataša Mikuš Žigman, u svojem govoru je istaknula da sudjelovanje Hrvatske u najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva Global Entrepreneurship Monitor od 2002. godine omogućava praćenje trendova i obrazaca poduzetničkih aktivnosti u Hrvatskoj, ali i usporedbu i analizu na europskoj i globalnoj razini: „Radimo na tome da se maksimalno iskoriste sredstva Europske unije u smislu financiranja poduzetničkih projekata, ali i za provođenje istraživanja u cilju razvoja mjera za konkuretnost naših poduzetnika na globalnom tržištu. Posebnu pozornost posvećujemo poticanju istraživačko-razvojnih aktivnosti, financiranju kolaborativnih projekata znanosti i gospodarstva, komercijalizaciji inovacija na tržištu te digitalizaciji poslovanja. Ovim putem želim čestitati cjelokupnom timu CEPOR-a i voditeljici istraživačkog tima, prof. dr. sc. Slavici Singer na jubilarnoj 20-etoj godini provođenja istraživanja. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja veseli biti partner u tom projektu, kako bi politika mogla krojiti mjere koje će osigurati još kvalitetniju poduzetničku klimu.“

Predstavljajući rezultate najvećeg svjetskog istraživanja o poduzetništvu prof.dr.sc. Sanja Pfeifer, naglasila je: „GEM značajno pridonosi razumijevanju ukupne poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj jer zahvaća poduzetničko aktiviranje pojedinaca u pokretanje i vođenje poduzetničkih pothvata ali i druge oblike često neregistrirane poduzetničke aktivnosti, kakva je i poduzetničko aktiviranje zaposlenika. Ohrabruje činjenica kako je u proteklih dvadeset godina ukupna rana poduzetnička aktivnost u Hrvatskoj uhvatila priključak s dinamikom pokazatelja poduzetničkih aktivnosti u EU zemljama koje sudjeluju u GEM istraživanju. Nasuprot tome, promjene u percepciji poduzetničke okoline su neznatne.“

Društvene vrijednosti o poduzetništvu još uvijek su u pravilu ispod prosječnih ocjena ispitanika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju. U promatranom razdoblju oko 60% ispitanika smatra da biti poduzetnik je dobar izbor karijere, što je konzistentno s činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata. Međutim, izuzetno niska percepcija o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu je problem koji zahtijeva dodatne analize. Poduzetnička aktivnost Hrvatske mjerena kroz ukupnu ranu aktivnost – TEA indeks (poslovni pothvati do 42 mjeseca starosti) i aktivnost ‘odraslih’ poduzetnika (poslovni pothvati stariji od 42 mjeseca aktivnosti) ima stabilne ali različite tendencije promjena u odnosu na prosjek EU zemalja – iznadprosječno učešće rane poduzetničke aktivnosti i ispodprosječno učešće ‘odraslih’ poduzeća. U 2021. godini s 12,4% novih poslovnih pothvata Hrvatska je iznad prosjeka (8,4%) EU zemalja uključenih u GEM istraživanje.

Vitalnost poduzetničke strukture ovisi o intenzitetu ulaska u poduzetničku aktivnost, o izlasku iz poduzetničke aktivnosti i učešću rastućih podzeća. I u 2021. godini, najčešći razlog izlaska iz poslovne aktivnosti je neprofitabilnost (20,5%, u odnosu na sve razloge izlaska), ali se na drugom mjestu pojavio razlog izlaska zbog uočene nove prilike (15.1% i po tome je Hrvatska značajnije iznad prosjeka EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju (10,1%).

Poduzetnička demografija pokazuje relativno stabilne odnose u distribuciji poduzetničke aktivnosti i po rodnosti i po dobi. Hrvatska je još uvijek značajnije ‘muška’ zemlja po poduzetničkoj aktivnosti (1,7 omjer muških i ženskih novopokrenutih poslovnih pothvata), na razini prosjeka EU zemalja (1,5) koje su u 2021. godini sudjelovale u GEM istraživanju. Razlozi rodne neuravnoteženosti u poduzetničkoj aktivnosti najčešće su rezultat organizacije obiteljskog života (briga o djeci i briga o starijim članovima obitelji uglavnom je na ženi) i kulturološkog konteksta.

Razlike u regionalnoj rasprostranjenosti poduzetničke aktivnosti su stabilne, ali su se u razdoblju 2019.-2021. pojavili određeni obrasci promjena u intenzitetu poduzetničkih aktivnosti po regijama. Kontinuirani rast novopokrenutih poslovnih pothvata pokazuju samo dvije regije (Istra, Primorje i Gorski Kotar, te Sjeverna Hrvatska), usprkos pandemiji COVID-19. Iako je Lika i Banovina i dalje regija s najnižom poduzetničkom aktivnosti, ostvaren rast novopokrenutih poslovnih pothvata u 2020. i 2021. godini praćen je kao i prije s najmanje onih koji vide priliku u svojoj sredini, a najčešći razlog za ulazak u poduzetničku aktivnost je nužda (‘zaraditi za život’).

U Hrvatskoj, poduzetnici s ranom poduzetničkom aktivnosti (TEA) češće nego ‘odrasli’ poduzetnici smatraju da je zdravstvena kriza (COVID-19) otvorila nove prilike (32,7% vs. 25,7%). Poduzetnici u Irskoj (obje skupine anketiranih poduzetnika) dvostruko češće nego u Hrvatskoj vide takve prilike (TEA poduzetnici 60,5%, ‘odrasli’ poduzetnici 52,6%).

U 2021. godini, GEM istraživanje po prvi puta prati osvještenost poduzetnika o UN ciljevima održivog razvoja i u kojoj mjeri vode računa o društvenom i okolišnom utjecaju svojih poslovnih pothvata. Obje kategorije poduzetnika (TEA i ‘odrasli’) izrazile su osvještenost o UN ciljevima održivog razvoja iznad prosjeka poduzetnika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju, ali i opredijeljenost da o budućnosti svog poslovnog pothvata razmišljaju imajući u vidu implikacije na dobrobit društva i okoliša. Visoko učešće anketiranih poduzetnika sa stavom da su društveni / okolišni razlozi važniji od profita nije u potpunosti praćeno i ocjenama (u skali 0-10) koje o tome imaju intervjuirani eksperti (5,26) u odnosu na prosjek EU zemalja (5,51).

Nakon dvadeset godina u Hrvatskoj su prepoznatljivi trendovi jačanja rane poduzetničke aktivnosti, još uvijek prisutan niski motivacijski indeks (više ljudi koji pokreću poslovni pothvat zbog nužde nego u grupi EU zemalja), niska gustoća ‘odraslih’ poduzeća (57% od prosjeka EU zemalja), ali i stabilni pokazatelj o visokoj poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika (u prvish peta EU zemalja). Istovremeno, kvalitetu poduzetničke okoline trajno ograničavaju vladine politike prema regulativi, nedostatna suradnja istraživačkog i poslovnog sektora, te nedovoljan doprinos obrazovanja u jačanju poduzetničkih kompetencija mladih. Za promjenu stanja ključne su usklađene, istovremene i konzistentne vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), obrazovne institucije (kroz omogućavanje svima da u procesu obrazovanja izgrade svoje poduzetničke kompetencije), poslovni, istraživački i financijski sektor (kroz jačanje konkurentnosti temeljene na inovativnosti) i pojedinci (koji će pokretati poslovne pothvate zbog prepoznatih prilika, a ne zbog nužde).

Za promjene je potreban dogovor i suradnja u implementaciji dogovorenog i javno praćenje izvršenja – perspektiva Europskog semestra i Nacionalni plan oporavka i otpornosti okosnica su utvrđivanja odgovornosti na institucionalnoj razini.