To pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o komercijalnim smještajnim kapacitetima prošle godine, kada je nešto malo više od milijun stalnih turističkih kreveta bilo raspoređeno u 8.540 objekata s ukupno 403 tisuće smještajnih jedinica.

Usporede li se ti podaci s onima za 2016., vidljivo je da je lani stalnih turističkih kreveta bilo ukupno više za 72,2 tisuće ili 7,2 posto, dok je broj objekata porastao za 2.200, a smještajnih jedinica - soba i apartmana - za 35,2 tisuće.

Za turizam registrirano 90.000 kućanstava

Po vrstama komercijalnih smještajnih objekata, najveći dio od ukupnih turističkih kreveta, čak 90 posto, nalazilo se u tri vrste - kućanstvima, kampovima i hotelima, dok je ostatak u 20-ak ostalih vrsta smještaja, poput turističkih naselja, pansiona, hostela, lječilišta, prenočišta, planinarskih, lovačkih, studentskih i učeničkih domova, gostionica, kampiralištima, kamp odmorištima, objektima za robinzonski turizam i drugima.

Kućanstava registriranih za usluge turističkog smještaja bilo je lani gotovo 90 tisuća, što je 13 tisuća ili 17 posto više nego u 2016., a broj kreveta u tom je smještaju porastao za više od 66,5 tisuća ili za 12,3 posto, na gotovo 605 tisuća.

Tako je lani udjel kućanstava u ukupnom broju turističkih kreveta iznosio 56,7 posto, što je više u odnosu na 54,2 posto u 2016. godini.

U kućanstvima, uključujući i seljačka, ostvareno je i najviše od ukupnih lanjskih 86,2 milijuna noćenja u komercijalnom smještaju, odnosno gotovo 41 milijun ili 15 posto više nego u 2016., a potom slijede hoteli sa 19,6 milijuna noćenja ili 6,7 posto više, te kampovi sa 18,2 milijuna noćenja ili gotovo 9 posto više.

Spori rast broja kreveta u hotelima i kampovima

Hotela je u Hrvatskoj u 2017., po podacima DZS-a, ukupno bilo 783 ili 30 više nego u 2016., a u njima je bilo gotovo 680 više smještajnih jedinica ili 63,3 tisuće, s ukupno 125 tisuća kreveta, što je porast za 1.150 kreveta ili za 1 posto. Udjel hotelskih kreveta u ukupnom broju u 2017. od oko 12 posto nešto je niži od 12,4 posto koliko je iznosio u 2016.

Za pet, na ukupno 208, lani je povećan broj kampova, u kojima je za 1.500, na 76,3 tisuće porastao broj smještajnih jedinica, odnosno za 1.200 broj mjesta za kampiranje, na 75,3 tisuće.

Stalnih je kreveta u kampovima bilo četiri tisuće ili 2 posto više nego u 2016., odnosno gotovo 230 tisuća, čime je njihov udjel u ukupnim krevetima iznosio 21,5 posto, što je nešto manje od udjela od 22,6 posto koliko su imali u 2016.

Staničić: U bližoj budućnosti promjene u strukturi smještaja

Slična kretanja rasta u smještajnim kapacitetima pokazali su i podaci iz sustava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) eVisitor, koje DZS preuzima i dalje statistički obrađuje, a što je direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić za Hinu komentirao rezultatom stalnih ulaganja u novi smještaj i sadržaje, što uz promotivne aktivnosti i brendiranje na jakom i konkurentnom međunarodnom tržištu, kako kaže, donosi i odlične rezultate hrvatskom turizmu unazad nekoliko godina.

Podsjećajući kako je prema smjernicama strateških razvojnih dokumenata do 2020. u turizmu predviđen porast hotelskih kapaciteta više kategorije, ali i unapređenje kvalitete ostalog smještaja, posebice obiteljskog, Staničić iznosi i podatke da je u Hrvatskoj ukupno i u komercijalnom i u nekomercijalnom smještaju lani bilo registrirano oko 1,5 milijuna kreveta, od čega najviše u objektima u domaćinstvima, potom u kampovima te hotelima.

"Siguran sam kako će u bližoj budućnosti doći do određenih promjena u navedenoj strukturi smještaja, ali sam isto tako uvjeren i da ćemo zadržati našu resursnu osnovu koja nam daje komparativnu prednost pred konkurencijom. Naime, Hrvatska je jedna od rijetkih turističkih zemalja koja nudi ovako široku smještajnu ponudu", zaključio je Staničić.