Potrošnja i broj zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru, nasuprot čestim propagandnim tvrdnjama, nisu previsoki što dokazuje analiza Instituta za javne financije po kojoj su ti segmenti ispod europskog prosjeka, rečeno je na današnjem okruglom stolu Matice hrvatskih sindikata
Podaci pokazuju da je Hrvatska po troškovima opće konsolidirane države tek na 22. mjestu od 29 promatranih europskih država, a prema masi za plaće u javnim i državnim službama na 20. mjestu od 25 europskih zemalja, istaknuo je predsjednik Matice Vilim Ribić
Analiza pobija uvjerenje da u javnom sektoru postoji višak radnika jer je prosjek od 17 zaposlenih u javnom sektoru na 100 ukupno zaposlenih niži od prosjeka zemalja EU od 17,6 na 100 ukupno zaposlenih.
U obrazovanju i zdravstvu pak Hrvatska znatno zaostaje za EU-om - u obrazovanju kod nas su 2,2 zaposlena na 100 ukupno zaposlenih, a u EU 3,5 na 100, dok je u zdravstvu još gore jer na 2,2 zaposlena na 100 u Hrvatskoj u EU dolazi 4,7 na 100.
Jedini iskazani višak je u javnim poduzećima, kaže Ribić, jer dok je u Hrvatskoj 12,5 zaposlenih u javnim tvrtkama na 100 ukupno zaposlenih, u članicama EU taj omjer iznosi 6,8 na 100.
Glavni problem hrvatskog javnog sektora nije u broju zaposlenih niti u troškovima, nego u neefikasnosti, a to se može riješiti samo reformama koje bi se trebale ugledati u javni sektor kakav imaju npr. skandinavske zemlje, tvrdi Ribić.
S time se samo djelomično složio saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras koji upozorava da javna potrošnja u Hrvatskoj nije realna s obzirom na trenutno stanje hrvatskoga gospodarstva.
Nakon dvogodišnjeg pada BDP-a naše se gospodarstvo vratilo na razinu s kraja 2006. godine, a tada je proračun bio 25 milijardi kuna manji, rekao je Maras dodavši kako bi novi proračun trebao biti 15 milijardi kuna manji od ovogodišnjeg.
Maras je kritizirao Vladu jer nije dovoljno smanjila troškove ustvrdivši kako prostora za uštede ima na subvencijama i javnim poduzećima.
Također je kritizirao jučerašnju akciju policije protiv prosvjednika u Varšavskoj ulici u Zagrebu, ocjenivši kako je ta bespotrebna akcija stajala 3,5 milijuna kuna.
Odgovorio mu je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač protupitanjem koliko je poduzetnika (Tomu Horvatinčića) stajala nemogućnost ostvarivanja prava na poslovanje, za što je odgovorna SDP-ova gradska vlast.
I Popijač kaže kako je preveliki pritisak javnog sektora na troškove s obzirom na sadašnju razinu snage gospodarstva, no pita se može li jedino država s rezanjem troškova biti polugom razvoja, ako je ne prati financijski sektor.
Oni koji 'grme' - smanjite javnu potrošnju pa će kamate pasti - trebaju odgovoriti hoće li kamate u Hrvatskoj pasti na 2 - 3 posto, kao u EU, ako smanjimo plaće javnim i državnim službenicima za 50 posto i otpustimo 100.000 ljudi, rekao je Popijač.
Ekonomski stručnjaci, poput Žarka Primorca i Damira Novotnya, upozorili su pak da Hrvatskoj prijati opasnost od dugoročne gospodarske stagnacije, a izlaza nema bez novih investicija koje će potaknuti rast, prvenstveno u proizvodnju za izvoz.
