Pritom je pozitivan doprinos godišnjem rastu novčane mase (M1) došao od povećanja gotovog novca izvan banaka koji je u lipnju iznosio 22,2 milijarde kuna te je na godišnjoj razini viši za 2 milijarde kuna (9,9%) te od depozitnog novca koji je iznosio 53,4 milijarde kuna (zabilježivši godišnji rast od 6,5 milijardi kuna ili 13,9%).

Najšire definirani monetarni agregat M4 (koji obuhvaća ukupna likvidna sredstva M1 uvećano za štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca i udjele novčanih fondova) u lipnju je uz mjesečni rast od gotovo 5 milijardi kuna (1,8%) porastao na 288,2 milijarde kuna. U odnosu na isti mjesec prošle godine M4 je viši za 12,7 milijardi kuna odnosno 4,6%.

Pritom su štedni i oročeni kunski depoziti uz blagi mjesečni pad od 37 milijuna kuna (0,1%) krajem lipnja iznosili 35,6 milijardi kuna dok su u usporedbi s lipnjem 2015. porasli za 1,0 milijardu kuna (2,9%).

Istovremeno su se devizni depoziti uz blagi mjesečni rast od 904 milijuna kuna (0,5%) porasli na razinu od 166,4 milijardi kuna pri čemu su na godišnjoj razini su porasli za 3,7 milijardi kuna (2,3%). Godišnji porast povezan je s transakcijom vezanom uz kupoprodaju TDR-a odnosno deponiranjem novca u hrvatske banke.

Obzirom na to da u strukturi ukupnih štednih i oročenih depozita 82% čine devizni depoziti, negativan poticaj rastu štednih i oročenih deviznih depozita na godišnjoj razini došao je od jačanja domaće valute u odnosu na euro (prema tečajnici HNB-a, srednji devizni tečaj EUR/HRK je za 0,7% niži u odnosu na lipanj 2015.).