Unatoč gospodarskoj krizi i potrebi smanjenja javnih rashoda u hrvatskim županijama, gradovima i općinama u razdoblju od 2008. do 2011. otvoreno je 5.350 novih radnih mjesta, a ukupni broj zaposlenih povećan je za čak 15 posto. Najveći val zapošljavanja dogodio se u Sisačko-moslavačkoj županiji, slavonskom gradu Otoku te općini Satnica Đakovačka. Najveće smanjenje zaposlenih bilježi Varaždinska županija, grad Hrvatska Kostajnica i općina Nuštar
Čak 408 od ukupno 576 lokalnih jedinica povećalo je broj zaposlenih, 86 ih nije mijenjalo, a 82 su smanjile njihov broj, pokazuje analiza Josipa Franića s Instituta za javne financije. Neminovna je posljedica takvih povećanja i porast rashoda za zaposlene koji su na lokalnoj i regionalnoj razini u promatranom razdoblju ukupno porasli za gotovo milijardu kuna.
Osim porasta rashoda za zaposlene u apsolutno iznosu, došlo je i do porasta njihova udjela u ukupnim rashodima lokalnih i regionalnih proračuna. Kako u isto vrijeme nije osnovana ni jedna nova jedinica, niti je bilo značajnijih pomaka u decentralizaciji koji bi zahtijevali nova radna mjesta, takav razvoj događaja slika je neodgovorne politike zbrinjavanja nezaposlenih na teret lokalnih i regionalnih proračuna, smatra Franić.
Pritom upozorava da ni značajni fiskalni problemi nisu spriječili pojedine lokalne jedinice u novim zapošljavanjima. Tako je bez obzira na stalne deficite, u Međimurskoj županiji otvoreno 20 novih radnih mjesta, a rashodi za zaposlene povećani su za 70 posto tijekom promatranog razdoblja. Iako je Ličko-senjska županija 2011. imala jednog zaposlenog manje nego 2007., rashodi za zaposlene povećani su za 29,2 posto.
U gradu Županji su rashodi za zaposlene povećani za 41,4 posto, a u općinama Dugopolje i Poličnik gotovo su udvostručeni, što je svakako pridonijelo tako velikim proračunskim deficitima.
Kod županija najviše su zapošljavale Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Karlovačka. U gradu Otoku u samo tri godine broj zaposlenih narastao je sa 10 na 60. U općini Satnica Đakovačka broj zaposlenih narastao je s jedan na 16, a u Podcrkavlju je narastao s dva na 16 pri čemu u obje navedene općine svi zaposleni rade u općinskim tijelima.
Najveća smanjenja broja zaposlenih bilježe gradovi Hrvatska Kostajnica, Metković i Opuzen te općine Nuštar, Tordinci i Lovinac, a jedino je Varaždinska županija značajnije smanjila broj zaposlenih (sa 286 na 87).
Nekontroliranim zapošljavanjem ionako loša financijska situacija je dodatno pogoršana, zaključuje se u analizi. Mnoge su se jedinice dovele u situaciju da – osim financiranja plaća, doprinosa i drugih troškova zaposlenih – nemaju dovoljno sredstava za financiranje svojih funkcija vezanih za uređenje naselja, komunalno gospodarstvo, socijalnu skrbi, zdravstvo, obrazovanje, kulturu, tjelesne kulturu i sport i dr. te u velikoj mjeri ovise o državnoj pomoći.
Već i sama činjenica da 54 lokalne jedinice više od polovice svojih prihoda ostvare raznim oblicima pomoći pokazuje da nisu u stanju samostalno obavljati svoje funkcije. Ako u doba gospodarske krize još i povećaju broj zaposlenih i/ili rashode za zaposlene, jasno je da njihovo daljnje postojanje nema smisla te je smanjenje ukupnog broja lokalnih jedinica nužnost, zaključuje Franjić.
