To što te odluke dosad nisu bile donijete može se zahvaliti samo intertnosti gradova i općina, ali i veoma konfuznoj zakonskoj regulativi i nedonošenju raznih uredbi i pravilnika koje propisuju čak tri zakona koji reguliraju pitanje vodoopskrbe i odvodnje - Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva i Zakon o komunalnom gospodarstvu.

Poskupljenje vode tako će se uklopiti u najavljena poskupljenja plina i struje u sljedećoj godini, ali i opći porast cijena. Koliko će građani i gospodarstvo osjetiti novu naknadu, još se ne zna, jer svaka lokalna jedinica donosi o tome zasebnu odluku. Ukratko, dio novca za izgradnju vodoopskrbe i odvodnje koji je dosad išao iz proračuna ubuduće treba pokriti kroz novu naknadu od krajnjeg korisnika.

Naknada za razvoj se mora koristiti isključivo za razvoj mreže, a izbjegavanje njenog uvođenja znači da se ne planira nova gradnja, što je teško zamislivo. 'Upravo pripremamo novi model kako bi naknadu uveli od siječnja i računi će biti veći. Nažalost, opet će građani za ovo kriviti lokalnu upravu i njihove komunalne tvrtke, ali zakone je donijela Vlada', kaže Zvonimir Mršić, gradonačelnik Koprivnice. On je nezadovoljan i što će morati izdvojiti poduzeće za vodoopskrbu iz zajedničke komunalne tvrtke jer će im to povećati trošak. Smatra da upravo državni proračun najviše zarađuje na cijenama komunalnih usluga jer Vlada uzima 23 posto PDV-a i ne želi ga smanjiti iako je to moguće po uzoru na europsku praksu.

U Zagrebu također pripremaju novi model obračuna koji će predložiti gradonačelniku. Direktor Vodoopskrbe i odvodnje Davor Poljak kaže da rade na modelu koji će razlikovati cijenu nove naknade za one koji koriste postojeću infrastrukturu i za one dijelove grada u kojima su potrebna dodatna ulaganja. 'Generalno bi se zbog nove naknade trebale podići cijene, ali ima mjesta gdje će možda ostati ista, a negdje možda i manja. Ipak, s tom naknadom se ide ka zaštiti voda i ovo je samo jedan korak', kaže Poljak.

Tomislav Kezelj, predsjednik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije napominje da uvođenje nove naknade ne bi trebalo donijeti značajnije promjene u onim gradovima koji su i dosad imali posebne naknade u cijeni iz kojih su gradili infrastrukturu, ali pod drugim imenima. Kaže da sve ovisi od ugovora, koliko se davalo iz proračuna, koliko je bilo pomoći ministarstava, koliko Hrvatskih voda. Međutim, on izdvajanje vodoopskrbnih poduzeća vidi kao put ka poskupljenju.

'Novi zakoni idu za tim da cijena vode bude ekonomska, a ne više politička', kaže Kezelj. Zasad je donesena uredba o tome kako izračunati posebnu naknadu, ali i u njoj nedostaju parametri. Također se treba propisati i zaštitna, socijalna cijena vode i način kako je izračunavati.