Ti podaci pokazuju da je u ožujku došlo do usporavanja rasta nezaposlenosti jer je, primjerice, u veljači broj nezaposlenih bio porastao za 8.063 osobe u odnosu na prethodni mjesec.

Takvi su procesi uobičajeni za ovo doba godine kada počinje pojačano sezonsko zapošljavanje, a ove godine sezonsko zapošljavanje ostvaruje bolje rezultate nego lani. Naime, u prva tri mjeseca 2010. na sezonskim je poslovima zaposleno 1.969 osoba (8,2 posto od ukupnog broja zaposlenih), što je 24,5 posto više u odnosu na isto razdoblje 2009.

Istodobno, temeljem Sporazuma o postupku zapošljavanja hrvatskih državljana u SR Njemačkoj, u Njemačkoj su zaposlena 3.763 hrvatska državljana na sezonskim poslovima u poljoprivredi i ugostiteljstvu (u trajanju do šest mjeseci) te u rekreativno-zabavnim djelatnostima (do devet mjeseci).

U ožujku 2010. na burzu rada prijavile su se 22.852 osobe, što je 5,5 posto manje nego prethodnoga mjeseca, a 15 posto više nego u ožujku prošle godine. Izravno iz radnog odnosa došlo je 14.476 osoba ili 63,3 posto od ukupnog broja novoprijavljenih osoba.

Najviše novoprijavljenih osoba došlo je iz trgovine na veliko i malo (4.118 ili 21,8 posto), prerađivačke industrije (3.699 ili 19,5 posto), građevinarstva (2.883 ili 15,2 posto) te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (1.909 ili 10,1 posto).

Iz evidentirane nezaposlenosti otišlo je 21.819 osoba, što je 35,3 posto više nego u veljači, te 41,3 posto više nego u ožujku 2009. godine.

Zbog zapošljavanja, bilo po ugovoru o radu, ugovoru o djelu ili drugom obliku rada, evidenciju je napustilo 12.230 osoba (56,1 posto), a ostali su izašli iz evidencije zbog drugih razloga, poput neredovitog javljanja, odjave, umirovljenja i sl.

Prema ugovoru o radu u ožujku je zaposleno ukupno 11.755 osoba, što je 56,6 posto više nego prethodnog mjeseca, te 34 posto više nego u ožujku prošle godine.

Najviše je osoba zaposleno u prerađivačkoj industriji (2.067 osoba ili 17,6 posto od ukupnoga broja zaposlenih), trgovini (1.981 ili 16,9 posto), pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane (1.725 ili 14,7 posto), te građevinarstvu (1.195 ili 10,2 posto).

Prema regionalnom rasporedu, najveći apsolutni broj nezaposlenih imali su Splitsko-dalmatinska županija (40.783 ili 12,8 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Grad Zagreb (37.327 ili 11,7 posto) i Osječko-baranjska županija (34.034 ili 10,7 posto). Najmanji broj nezaposlenih zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji (3.675 ili 1,2 posto).

U odnosu na isti mjesec prethodne godine nezaposlenost je porasla u svim županijama, a najveće povećanje zabilježeno je u Krapinsko-zagorskoj (39,2 posto) i Zagrebačkoj županiji (38,3 posto), te Gradu Zagrebu (30,9 posto).

U zapošljavanju su pak predvodili Grad Zagreb (1.398 osoba ili 11,9 posto), Splitsko-dalmatinska (1.210 ili 10,3 posto) i Osječko-baranjska županija (1.005 osoba ili 8,5 posto).