U slučaju novih zahtjeva riječ je o nešto više od 1,6 milijardi kuna obveza koje bi tvrtke i fizičke osobe htjele platiti u ratama. Pozitivno su dosad riješena 53 reprograma koji se odnose na obveze u iznosu od 22 milijuna kuna što je važno jer je time reguliran status dužnika u kojima radi ukupno 1.056 radnika, piše Poslovni dnevnik.

Zanimljiv je podatak da su se prijavile 944 tvrtke koje su zatražile reprogram za 1,4 milijardi kuna poreznoga duga. S druge strane, dug fizičkih osoba - većinom obrtnika i raznih profesija koji obavljaju samostalnu djelatnost, koji također priznaju dug i žele ući u režim obročnog plaćanja, iznosi 233,2 milijuna kuna.

Svi oni pokušavaju iskoristiti prednosti dodatnoga roka za predaju zahtjeva, a koji je istekao 13. kolovoza. Uveden je na temelju Vladine odluke početkom srpnja pošto je poduzetnicima postalo jasno da je čvrsta politička volja za uvođenje financijske discipline. Mnogi su poduzetnici tada lobirali da ministar financija Slavko Linić omogući novi, popravni rok te im tako izađe ususret.

No čini se da ni to nije kraj potencijalima reprograma dijela ili cijelog duga, kao i otpisa kamata uz jednokratnu uplatu glavnice. Pojedini stručnjaci smatraju da je na taj način ipak nešto manje od 10 posto aktivnih subjekata zatražilo reprogram. Stoga procjenjuju da će porezna administracija blagonaklono gledati na zahtjeve koji pristignu naknadno. Zaključuju da raste financijska disciplina, ali i da strah utjeruje budući zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi jer će na njegov udar doći oni koji svoj dug ne reprogramiraju.