Prema posljednjim podacima HZZ-a, krajem srpnja 2017. registrirano je 170.127 nezaposlenih osoba. U odnosu na lipanj broj nezaposlenih povećan je za 0,6% odnosno 939 osoba. Tako je nakon pet mjeseci ponovno došlo do blagog rasta na mjesečnoj razini, a posljedica je to više ulazaka od izlazaka iz evidencije (21.467 naspram 20.528)
Ipak na godišnjoj razini nastavljen je trend smanjenja broja nezaposlenih evidentiranih osoba po razmjeno visokim dvoznamenkastim stopama. Ona je u srpnju iznosila -21,6%. Dakle u odnosu na prošlogodišnji srpanj HZZ je evidentirao 46.962 manje nezaposlenih osoba. Pad na godišnjoj razini prisutan je bez prekida od travnja 2014. godine.
Stopa nezaposlenosti za srpnju trebala bi zabilježiti minimalan pomak na 10,9% unatoč blagom mjesečnom rastu broja nezaposlenih osoba. Naime aktivno stanovništvo u lipnju zabilježilo je blagi mjesečni rast na 1.559.386 (+0.6%). Ipak broj aktivnog stanovništva (ukupna radna snaga) na godišnjoj razini smanjena je za čak 75.838 ili 4,6%.
Od ukupnog broja izašlih iz evidencije nezaposlenih njih gotovo 70% (14.327) je zaposleno: 88,8% na temelju zasnivanja radnoga odnosa, dok je 1.606 osoba (11,2%) ušla u radni odnos na temelju drugih poslovnih aktivnosti (poput stručnog osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima, itd).
Očekivano zapošljavanje je uglavnom usmjereno u djelatnosti povezanim s uslužnom (turističkom) djelatnošću i trgovinom pa je u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zaposlena (2.376 osoba ili 18,7 %) a u Trgovina na veliko i malo (2.135 osoba ili 16,8 %). Slijedi Prerađivačka industrija gdje je novozaposleno 1.995 osoba ili 15,7 %. I dalje ostaje razmjeno visoki broj osoba koje su iz evidencije brisani zbog tzv. ostalih razloga. U srpnju je takvih bilo 6.201 ili 30%.
S druge strane, od ukupnog broja novoprijavljenih nezaposlenih osoba (21.467) nešto više od 56% ili 12.094 evidentirano je izravno iz radnog odnosa. Promatrano prema djelatnostima, 21% (2.542 osoba) ih je došlo iz Obrazovanja, 15,8% (1.914) iz Prerađivačke industrije te 1.695 ili 14% iz Trgovine na veliko i malo.
Već uobičajeno početkom rujna broj zaposlenih u djelatnosti Obrazovanje će se ponovno povećati dok će se polagano povećavati priljev u evidenciju iz sezonskih djelatnosti. Iz redovitog školovanja u evidenciju je ušlo 29% manje osoba u odnosu na prošlogodišnji srpanj, ukupno 4.915. Nadalje, nešto manje osoba ušlo je iz neaktivnosti (4.038) te 420 iz dugih poslovnih aktivnosti.
Iako je pad nezaposlenosti u ovoj godini započeo već u veljači, spustivši se u lipnju na najniže razine u posljednjih 20-ak godina, i zaposlenost i nezaposlenost i dalje obiluju nizom strukturnih slabosti. Prisutna je neusklađenost ponude i potražnje za radnom snagom, razmjeno visoka dugotrajna nezaposlenost velikog dijela nezaposlenih te izuzetno nizak broj aktivnog stanovništva.
Novootvorena radna mjesta uglavnom se odnose na sezonske poslove i/ili poslove na temelju ugovora na određeno vrijeme (uglavnom u trgovini i ugostiteljstvu), dok manji dio rasta zaposlenosti dolazi iz industrije. Uz to, Hrvatsku poput drugih država Europe prati proces demografskog starenja, a ne posustaje ni emigracija najproduktivnijeg dijela radno sposobnog stanovništva zbog lakšeg kretanja ljudi na jedinstvenom tržištu EU-a u uvjetima spore i neadekvatne dinamike otvaranja novih radnih mjesta.
Stoga suočavanje i rješavanje problema gubitka jednog od nevrijednih resursa rasta – rada ostaje golem izazov nositeljima ekonomske politike i u kratkoročnom i u dugoročnom razdoblju, ističu analitičari Raiffeisen banke.
