'U prvih sedam mjeseci ove godine boj dolazaka turista u Hrvatskoj je u porastu za 3,4 posto, a noćenja za 2,6 posto', izvijestio je ministar turizma Darko Lorencin na konferenciji za novinare u Zadru
Evidentna je stagnacija vodećih tržišta Njemačke i Slovenije, ali i pad za oko 5 posto kada su u pitanju talijanski gosti.
'To je uspjeh s obzir na pokazatelje pada njihova udjela u drugim zemljama', rekao je Lorencin te se pohvalio povećanjem broja gostiju iz Velike Britanije za 25,5 posto i Poljske 22 posto. Veliki pomaci vidljivi su i u broju dolazaka turista iz skandinavskih zemalja, ali i dalekih destinacija poput Brazila, Argentine, SAD-a, Kine. Rusa je stiglo 20 posto manje što valja pripisati uvođenju viznog režima.
'Ove se godine 54 posto Europljana odlučilo na putovanja što je najmanja brojka u posljednjih osam godina. Španjolska poput nas bilježi porast, Slovenija stagnira, dok su Italija i Cipar u minusu', rekao je Lorencin.
U kratkoj analizi rezultata apostrofirao je kako sve županije bilježe rast osim Istre gdje je turista oko 2 posto manje, ali i iskazao uvjerenje kako će se do kraja sezone ti rezultati poboljšati.
'Oscilacije do pet posto gore ili dolje kod fizičkih pokazatelja su normalne. Puno toga ovisi o vremenskim uvjetima, raspodjeli praznika i viznom režimu, no stabilnost tržišta treba postići i u tim okolnostima, u prvom redu novim sadržajima kako što su kulturna, sportska i glazbena događanja', naglasio je Lorencin.
Blagi porast hrvatski turizam bilježi i u srpnju u kojemu je za oko jedan posto porastao broj dolazaka i noćenja.
'Prema bukingu za kolovoz i najavama za rujan, bit će ovo još jedna dobra sezona, očekujemo rast od dva do tri posto u odnosu na prošlu godinu. Sve iznad toga bit će izuzetan uspjeh', kazao Lorencin.
Istaknuo je i kako je prema podacima Ministarstva financija u prvih šest mjeseci ove godine Hrvatska od turizma uprihodila 9,24 milijardi kuna, što je porast od 6,6 posto u odnosu na prošlu godinu.
'Gledajući po kategorijama, ukupno je u spomenutom razdoblju ostvareno 3,57 milijardi prihoda (+1,1 posto) u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima, 1,75 milijardi kuna (+23 posto) u djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane te 1,58 milijardi kuna (+22 posto) u djelatnosti pripreme i usluživanja pića', izvijestili su iz Ministarstva turizma.
Bilježi se i povećanje broja zaposlenih u turističkim djelatnostima pa je tako novozaposlenih čak 26 500 odnosno 16,8 posto više nego lani.
