Iako je prosječna starosna mirovina za lipanj bez međunarodnih ugovora iznosila 3.390,81 kunu, a u riziku od siromaštva je gotovo svaka druga osoba starija od 65 godina, postoji određen broj umirovljenika koji se mogu pohvaliti da im na račune sjeda najviša mirovina. Posljedica je to uvođenja posebnog Zakona o najvišoj mirovini koji je posljednji puta izmijenjen davne 2001. godine.
Kako javlja portal mirovina.hr Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po propisima tog Zakona i dalje isplaćuje najviše mirovine. Tako je u srpnju isplaćeno ukupno 1.747 najviših mirovina, koje su u prosjeku iznosile 7.658,40 kuna i to s međunarodnim ugovorima. Ako oduzmemo međunarodne ugovore, prosjek najviše mirovine raste na 8.033,60 kuna.
Iako njihov radni staž uvelike premašuje 37 godina, u kategoriji primatelja se ne nalaze radnici ili djelatnici tvrtki. Naime, Zakonom o najvišoj mirovini propisano je da na nju pravo imaju osiguranici po odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji iz 1996. godine i Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom državnom saboru iz 2000. godine.
Oni trenutno čine svega 0,17 posto primatelja mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ali njihova mirovina je jedina koja statistički premašuje prosječnu neto plaću.
Sindikat umirovljenika Hrvatske je početkom ožujka otkrio i neke od primatelja najviše mirovine. Tako je udovica prvog hrvatskog predsjednika, Ankica Tuđman još 2009. primala 22.500 kuna, a s obzirom na to da se najviše mirovine usklađuju redovnim putem, samo posljednje usklađivanje bi joj donijelo još petstotinjak kuna. I bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je među primateljima najviše mirovine koja prelazi 20.000 kuna. On je u to vrijeme kao predsjednik države imao pravo na mirovinu u visini od 90 posto predsjedičke plaće.
