Hrvatska će u proljeće iduće godine dobiti poseban zakon o potrošačkim kreditima te Zakon o sprečavanju zelenaških kamata
Najavio je to Damir Kaufman, ravnatelj Uprave za financijski sustav Ministarstva financija na jučerašnjim šestom skupu hrvatskih osiguravatelja koji se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održava u Opatiji, piše Jutarnji list.
Kako neformalno doznajemo, zakon o potrošačkim kreditima trebao bi zaštititi građane od lihvarskih kamata kredita trgovačkih kuća i kreditnih ureda koji prema Zakonu o kreditnim institucijama od iduće godine također mogu legalno davati zajmove bez posredstva banaka ili kartičara. Usklađivanjem zakona s pravilima EU u Hrvatskoj bi se tako iduće godine mogao naći veliki broj trgovaca ili kreditnih ureda koji će na ovaj način nuditi kredite.
Država će pokušati zaštiti građane i od lihvarske kamate. Zakonima bi se utvrdila gornja granica i za efektivnu kamatnu stopu koja je do sada bankama, kartičarima, pa i lihvarima bila izlika za zelenaške kamate. Podsjetimo da su mnoge banke, a posebice kartičari na redovitu kamatu obračunavali razne naknade za obradu kredita koje iznose i do tri posto, a zatim na to dodavali i manipulativne troškove koji se obračunavaju mjesečno.
Tako se do sada najviša ugovorna kamata za građane od 14 posto penjala legalno i do 17 i 19 posto.
Lihvarima, čije se usluge neprestano nude putem oglasa i na stupovima rasvjete, niti država niti policija do sada nisu stale na kraj. Policija je do sada reagirala samo na prijave građana, a godišnje se na taj način sankcionira samo 60 takvih kreditora. Prema Zakonu o kreditnim institucijama i lihvari će iduće godine djelomično izaći iz ilegale ukoliko su registrirani kao poduzeća.
Ekonomski stručnjaci procjenjuju da će sve više građana zbog financijske krize završavati u kandžama ovakvih legalnih ili ilegalnih kreditora. Podsjetimo da lihvarske kamate dosežu redovito 30 ili 40 posto, pa sve do više od 400 posto godišnje. Na meti bi se mogli naći kao i do sada upravo prezaduženi građani i oni koji ne mogu doći do legalnog kredita u bankama.
Naime, novu poplavu lihvarenja izazvalo je upravo uvođenje 'crnih listi' i Kreditnog registra zaduženja pri Hrvatskoj udruzi banaka. Država usprkos prošlogodišnjem uvođenju najviše ugovorne i zatezne kamate za građane i poduzeća do sada nije stala na kraj lihvarenju. Država tek treba utvrditi tko će kontrolirati nove kreditore na hrvatskom tržištu.
