Ista ta hitna pomoć tražila se još u proljeće, no do dana današnjeg nije došla, zbog čega će vrata zatvoriti i nekoliko velikih farmi, a mnogi mali uzgajivači će nestati.

Tvrdi nam to Krešimir Kuterovac, šef Hrvatske udruge proizvođača svinja, ali i njegov kolega iz udruge Baby Beef Zvonimir Širjan.

'Kad isplaćujete novac svima, a ne onima kojima ga trebaju, što to nama koristi? Svaka čast na isplati pomoći i na milijardama kuna, ali nama se ne može isplatiti tri milijuna kuna hitne pomoći, najavljene još u proljeće. To je problem naše administracije i bojimo se da administracija neće moći odraditi idući val potpora stočarstvu od 175 milijuna kuna', kaže nam Kuterovac.

'Izvezli biste meso u Austriju? Možete, ako ga ondje nema'

Ako se po pitanju dinamike isplate pomoći ne promijeni ništa, sektor svinjogojstva naći će se u još većim problemima i pod pritiskom velikog uvoza mesa po dampinškim, predatorskim cijenama.

'Hrvatska je još jedina zemlja EU-a koja nije uredila svoje tržište po direktivama EU-a, a mi trpimo štete. Nigdje u EU ne može se dogoditi da se viškovi iz jedne zemlje prelijevaju na naše tržište. Zamislite jednog Nijemca da dopusti Španjolcu uvoz po predatorskim cijenama! Konkretno, Španjolci su pokušali uvesti meso u Njemačku ispod burzovnih cijena pa nisu uspjeli. Pokušajte izvesti meso u Austriju. Možete, ali samo ako ga ondje nema dovoljno. Meso u klaonicama u Njemačkoj košta po dva eura, a kod nas se zbog interesa trgovačkih lanaca uvozi po jedan euro i prodaje našim kupcima po 16,17 kuna. Kako ćemo mi tome konkurirati', pita se Kuterovac.

Potpore se, kaže, ne mogu davati neograničeno, već uzgajivači traže uvođenje reda na tržištu koje šteti domaćoj proizvodnji.

'Drugi problem dogodio se ove jeseni, kad je jako poskupjela stočna hrana, a po izračunima Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, po tovljeniku gubimo 500 kuna i taj minus ne može nitko nadoknaditi. Počele su se gasiti velike farme jer se jednostavno ne može čekati dolazak boljih vremena', poručio je Kuterovac.

Hrvatska inače u proizvodnji svinjetine ima samodostatnost od samo 50 posto, a preostala polovica potrebnog mesa se uvozi.

Tri nužna koraka

Zvonimir Širjan, koji u udruzi Baby Beef okuplja 90 posto tovnog govedarstva u Hrvatskoj, kaže nam pak da uzgajivači ne mogu raditi nikakve kalkulacije cijenom jer je cijena stočne hrane toliko porasla da pozitivan rezultat nije na vidiku.

'U svinjogojstvu je teško, ali svinja pojede tri kilograma hrane za kilogram prirasta dok je to kod goveda sedam do osam kila za kilogram prirasta. Državna pomoć je dobrodošla, ali da je i isplaćena, ona nije dovoljna jer po toni junadi imamo gubitke od 3600 kuna', kaže nam Širjan. Razmjeri štete u stočarstvu, što zbog pandemije, a što zbog jeftinog uvoza - prema procjenama udruge Baby Beef - iznose od milijardu i pol do dvije milijarde kuna.

Najviše bi pomoglo, smatra, uz financijsku injekciju, provođenje državne akcije označavanja domaćeg mesa oznakom Meso hrvatskih farmi, a koju danas ima samo 10 posto uzgajivača.

'Kada bismo obilježili sve, promijenila bi se i percepcija potrošača, onih koji sad nemaju gdje na kvalitetan način pročitati što je naše, a što je uvoz. Ne treba se zavaravati, naše meso je jeftinije i kvalitetnije nego uvozno, a druga je stvar to što se uvozi lošija kvaliteta koja se pod drugim imenom nudi potrošačima. Time se ne želimo baviti, ima institucija koje se time bave', jasan je Širjan.

'Trebamo financijsku intervenciju, ali moramo odmah nastaviti s obilježavanjem mesa. Treća stvar koju mi poljoprivrednici trebamo je diversifikacija prihoda na farmi. Sav prihod farme ne mora dolazi od stočarstva, već i od proizvodnje zelene energije i komunalnih usluga, kako to rade farme u Europi. Ako u stočarstvu ne cvjetaju ruže, morate imati alternativni prihod koji će vam pomoći prebroditi teško razdoblje', zaključuje tportalov sugovornik.