Unatoč kritikama organizacija za zaštitu prirode, koje su tvrdile da novi ZPP definitivno pada na provizornom testu usklađenosti s Europskim zelenim planom, Bruxelles je isplanirao donekle pravedniju i zeleniju poljoprivrednu politiku, uz izdašnije potpore mladim farmerima i manjim poljoprivrednim gospodarstvima te snažnije mjere očuvanja prirode.

Veliku uloga igra i rotacija usjeva, kojom se izmjenjuju različite poljoprivredne kulture na istom zemljištu, što ima brojne prednosti - od prirodnog reduciranja bolesti i štetnika, preko povoljnije strukture i sprečavanja erozije tla, do ravnomjernijeg korištenja hraniva, topline i vode na oranicama. Drevnu tehniku plodoreda prakticirali su poljoprivrednici na Bliskom istoku, naizmjence sadeći mahunarke i žitarice tisućama godina prije nove ere, dok se u Bibliji nalaže Izraelcima da poštuju 'subotu zemlje', tj. da svake sedme godine ne rade ništa na zemlji kako bi se ona oporavila.

'To znanje je veoma staro, no u posljednjih 40 ili 50 godina nije puno korišteno. Ponovno otkrivamo dobrobiti rotacije usjeva', kazao je Damien Beillouin, agronom iz francuskog istraživačkog centra CIRAD i autor nedavne znanstvene studije o ekološkoj poljoprivredi, za portal Politico.

Upravo je Francuska pokazala najveći otpor uvođenju obaveze rotacije usjeva kako bi se osigurala sredstva u sklopu ZPP-a. U osmomjesečnim pregovorima ta je tehnika čuvana kao najveći žeton za sve druge teme, a onda je konačno došla na red na zadnjem, 29. tripartitnom sastanku, na kojem su pregovarači EP-a konačno ustuknuli i odobrili veću fleksibilnost rotacije usjeva u zamjenu za veće usklađivanje ZPP-a s novim Europskim zelenim planom.

Portal EurActiv podsjeća da je Europska komisija predložila reformu ZPP-a još 2018. godine, neslužbeno je odobrena početkom ljeta na sastanku europskih ministara poljoprivrede, a potom i na sjednici resornog odbora EP-a u rujnu. Uz ubrzane klimatske promjene, pritisak na ZPP veći je, kvalitetniji i zeleniji nego ranije.

Od farmera se, primjerice, traži da na više od 30 hektara zemlje uzgajaju tri kulture kako bi dobili europske poticaje, a nova politika predviđa brojne izuzetke od tog pravila, uključujući 'diversifikaciju' usjeva. Po načelu istovrijednosti, države članice mogu odlučiti da poljoprivrednik umjesto raznolikosti usjeva primijeni rotaciju usjeva.

Za vrijeme pregovora francuski ministar poljoprivrede Julien Denormandie predvodio je koaliciju 17 zemalja koje su se protivile namjeri Komisije i Parlamenta da obveže farmere na rotaciju usjeva, nudeći u zamjenu diversifikaciju usjeva. U praksi, to znači da je dovoljno uzgajati nekoliko različitih kultura, bez obzira na njihov razmještaj - što znači da rotacija nije obavezna.

'Smatramo da diversifikacija usjeva može polučiti dobrobit za okoliš u istoj mjeri kao i rotacija usjeva', rekao je jedan francuski dužnosnik na brifingu, piše Politico, dodajući da se Pariz našao pod pritiskom velikih uzgajivača kukuruza. Ključni argument francuske vlade bio je da poljoprivrednici nisu glupi i da ih većina već sada pribjegava rotaciji usjeva jer je to u njihovom interesu.

Na koncu je postignut kompromis: u formulaciji o rotaciji usjeva navodi se da države članice 'mogu odobriti' diversifikaciju usjeva, a izuzetak su sva poljoprivredna gospodarstva s manje od 10 hektara zemlje - što je većina u Europskoj uniji.

'Diversifikacija je pljuska u lice i zapravo je status quo', rekla je njemačka europarlamentarka Maria Noichl iz kluba zastupnika socijalista i demokrata, najavljujući da će njeni kolege po nacionalnoj i stranačkoj osnovi glasati protiv ZPP-a.

Guy Pe'er, istraživač iz njemačkog Centra za integrativnu bioraznolikost, smatra da su besmisleni izuzeci od rotacije usjeva. 'Nema ekološkog rezona zašto bi farma s deset hektara trebala biti izuzeta od dobre prakse koja osigurava kvalitetu tla', rekao je Pe'er, pozdravljajući diversifikaciju u smislu očuvanja bioraznolikosti, ali naglašavajući da to nema nikakve veze s dobrobitima koje donosi rotacija usjeva.

Devet ključnih ciljeva ZPP-a

Ipak, od 2023. godine 22 posto svih direktnih plaćanja iz prvog stupa ZPP-a uvjetuje se ekološkim pristupima kako bi se potaknulo farmere na agroekološku tranziciju i očuvanje bioraznolikosti. Već 2025. time će biti obuhvaćeno 25 posto svih isplata. Također, primatelji europskih poticaja morat će poštivati europsko socijalno-radno zakonodavstvo. Time bi se došlo ne samo do zelenijeg, nego i pravednijeg ZPP-a, što se nametnulo kao pitanje u jeku pandemije covida, kada su ogoljena kršenja prava poljoprivrednih radnika.

Države članice EU-a moraju do kraja godine dostaviti Europskoj komisiji nacrte nacionalnih strateških planova, s time da se na njih prebacuje i odgovornost za provedbu ZPP-a. Kao devet glavnih ciljeva navode se pravedan dohodak za poljoprivrednike, povećanje konkurentnosti, ponovna uspostava ravnoteže snaga u prehrambenom lancu, borba protiv klimatskih promjena, briga za okoliš, očuvanje krajolika i biološke raznolikosti, poticanje generacijske obnove, dinamična ruralna područja te zaštita kvalitete hrane i zdravlja.