Od ukupno 267 milijardi kuna kredita, koliko su banke imale plasirano krajem prvog tromjesečja ove godine, 16,12 posto ili 43 milijarde bilo je djelomično nadoknadivo i potpuno nenadoknadivo, pokazuju zadnji podaci Hrvatske narodne banke (HNB)
To je nešto manji udjel loših kredita nego krajem 2015., kada je iznosio 16,65 posto, a dosezao je iznos od 45,87 milijardi kuna.
U odnosu na kraj prvog tromjesečja lani pak udjel loših kredita bio je otprilike na istoj razini – 16,11 posto, odnosno ukupno je bilo 45,8 milijardi kuna loših kredita. Usporedbe radi, najveći udjel loših kredita bio je u Hrvatskoj zabilježen krajem trećeg tromjesečja 2014. godine, 17,24 posto, odnosno ukupno ih je bilo 47,6 milijardi kuna.
Krajem prvog tromjesečja ove godine najveći postotak loših kredita zabilježen je kod onih vezanih uz švicarsku valutu – od preostalih 4,7 milijardi kuna takvih kredita, njih 55,32 posto ili 2,6 milijardi bilo je djelomično nadoknadivo i potpuno nenadoknadivo
I dok iznos kredita u švicarskom franku pada zbog konverzije, pa ih je tako još krajem 2015. godine bilo plasirano u vrijednosti od gotovo 20 milijardi kuna, udjel loših kredita u njima raste jer je krajem 2015. on iznosio 21,78 posto.
Kod kredita u kunama bez valutnih klauzula, kojih je krajem prvog tromjesečja bilo plasirano 82,76 milijardi, udjel loših kredita iznosio je 16,49 posto, a kod eurskih, kojih je bilo plasirano u protuvrijednosti od 175,5 milijardi kuna, loših je bilo 14,76 posto.
