Na kraju prošle godine udjel tzv. loših kredita banaka smanjen je na 11,37 posto, s 13,8 posto zabilježenih krajem 2016., pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB)
Udio loših kredita smanjen je na godišnjoj razini za 2,43 postotna boda.
Po podacima središnje banke (prema metodologiji ESA 2010), krajem prošle godine banke su imale ukupno plasiranih 245,92 milijarde kuna kredita od čega je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita bio iznos od 27,95 milijardi kuna, što je udio od 11,4 posto u ukupnim kreditima.
To je za 5,84 posto ili 15,3 milijardi kuna manje nego krajem 2016. godine.
Statistika HNB-a, također, pokazuje da udio loših kredita pada gotovo neprestano od sredine 2015. godine, kada je zabilježen i najveći udio od 17,34 posto.
Jedini izuzetak je prvo tromjesečje 2017. kada je zabilježen blagi rast, s 13,8 posto krajem 2016. godine na 13,91 posto krajem ožujka. Krajem lipnja taj je udio iznosio 13,16 posto, a krajem rujna 12,51 posto.
Pad tzv. loših kredita iz središnje banke u svojim publikacijama uz ostalo objašnjavaju i rastom aktivnosti rješavanja nenaplativih kredita, osobito putem prodaja potraživanja.
Po najnovijim podacima HNB-a, u prošloj godini ukupno je prodano 8,4 milijarde kuna potraživanja, a kupoprodajna je cijena bila 2,43 milijarde kuna.
Podaci središnje banke o kvaliteti kredita po sektorima pokazuju da nefinancijska društva odnosno poduzeća i dalje imaju znatno veće probleme sa servisiranjem svojih kreditnih obveza te da je upitna naplata svake četvrte kune njihovih kredita. Krajem 2017. godine od ukupno 81,77 milijardi kuna kredita poduzećima u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih bio je iznos od 18,23 milijarde kuna, što je udjel od 22,9 posto.
Daleko je najteža situacija i dalje kod kredita građevinskom sektoru, gdje je udio loših kredita visokih 55,57 posto - od 7,65 milijardi kuna kredita koje su banke plasirale tom sektoru upitna je naplata 4,25 milijardi kuna.
Visoke udjele loših kredita imaju i poslovanje nekretninama (25,9 posto), sektori trgovine (22,15 posto), stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (19,88 posto), informacije i komunikacije (19,26 posto) te prerađivačka industrija (19,06 posto).
Kod građana je udio rizičnih kredita krajem prošle godine iznosio 8,06 posto - od 114,54 milijardi kuna kredita građanima iznos od 9,23 milijardi kuna je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.
Stanovništvo je i dalje najviše zaduženo putem stambenih kredita. Krajem 2017. ti su krediti iznosili 48,4 milijarde kuna, a upitna je naplata 6,17 posto tog iznosa ili 2,99 milijardi kuna.
Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 42,9 milijardi kuna, a krajem prošle godine kod tih je kredita udio loših bio 5,97 posto, što je iznos od oko 2,56 milijardi kuna.
