Konkretno, 30. rujna je u Narodnom novinama Ministarstvo poljoprivrede objavilo natječaj u kojem se traže četiri člana za Nadzorni odbor Badela 1862.

Na pitanja Poslovnog dnevnika 'gdje je zapelo' ni iz Ministarstva poljoprivrede, kao ni iz Ministarstva financija, nije stigao odgovor. Vlada je, podsjetimo, na sjednici 1. srpnja donijela odluku o spašavanju Badela 1862 (prema tzv. modelu C), i to tako da se tvrtka dokapitalizira pretvaranjem potraživanja u dionice. Riječ je o dugu od 57,7 milijuna kuna za PDV te 148,8 milijuna kuna za trošarine ili ukupno 206,5 milijuna kuna. Država treba upisati nešto više od dva milijuna Badelovih dionica.

Vladina odluka o vlasničkom restrukturiranju i konsolidaciji Badela 1862 potvrđena je većinom glasova i na Skupštini 20. kolovoza. Iako je tjedan dana nakon toga tzv. ugovor o prijenosu prava u temeljni kapital iz Badela 1862 poslan u Ministarstvo financija - a prema odluci Vlade za njegovo je potpisivanje ovlaštena ministrica Martina Dalić - to se već više od mjesec dana nije dogodilo. Taj je ugovor preduvjet da se, nakon što ga ovjeri javni bilježnik, preda u sudski registar, čime država formalno-pravno postaje vlasnik oko 77 posto Badela 1862. Vrlo vjerojatno će potom biti imenovan i novi Nadzorni odbor te sazvana Skupština društva.

Glavno pitanje je hoće li se veliko finale s Badelom 1862 odigravati prije ili nakon izbora 4. prosinca? Hoće li HDZ ipak na kratki rok u tu tvrtku postavljati svoje ljude (primjerice, šuška se o micanju Zvjezdane Blažić i postavljanju bivšeg predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedrana Duvanjaka, državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede i izrazito lojalnog čovjeka ministra Čobankovića, za predsjednika Uprave) ili će SDP dovesti svoje kandidate nakon izbora?

Inače, aktualna predsjednica Uprave nije uspjela dobiti razrješnicu, odnosno potvrdu aktualnih dioničara za svoj rad u proteklom razdoblju. Upravo je Blažić i njezin tim najviše radio, više od godine i pol,  na restrukturiranju tvrtke, no dioničari joj očito ne mogu oprostiti to što je bila članica Uprave u vrijeme bivšeg predsjednika Uprave Ante Perkovića.

U trenutku kad država uđe u Badel 1862, past će dramatično i udjeli dosadašnjih najvećih dioničara. Prema podacima Središnjega klirinškog depozitarnog društva, bivši predsjednik Uprave Anto Perković i njegovi partneri (odvjetnik Marijan Ruždjak i Blaženko Lozo) imaju oko 23 posto dionica, a nakon dokapitalizacije države njihov će udio biti tek nešto više od pet posto. Investicijska kuća KD Investments, koja je godinama neuspješno pokušavala steći veći udio u Badelu 1862, past će sa 16,1 na oko 4 posto dionica.