Program nove Vlade, koji je jučer u Saboru predstavio Andrej Plenković, temelji se u potpunosti na izbornom programu HDZ-a i zahtjevima koalicijskih partnera. Na popisu prioriteta su: socijalna sigurnost, perspektivna budućnost, ekonomska suverenost, osnažena državnost i globalna prepoznatljivost
Program ima pet temeljnih prioriteta: socijalnu sigurnost, perspektivnu budućnost, ekonomsku suverenost, osnaženu državnost i globalnu prepoznatljivost, piše Jutarnji list izdvajajući naglaske toga programa.
Do kraja mandata Vlada obećava rast prosječne plaće na 7600 kuna i minimalne plaće na najmanje 4250 kuna. Najavljuju i smanjenje poreza na dohodak s 24 na 20 i s 36 na 30 posto te smanjenje poreza na dobit s 12 na 10 posto za više od 100.000 tvrtki s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna. Također, za svu hranu stopa PDV-a snizit će se s 25 na 13 posto, a obećavaju i da će svi obveznici imati mogućnost plaćanja PDV-a po naplaćenim računima.
Ukida se i porez na promet nekretnina, blagajnički maksimum za male poduzetnike povećat će se s 30.000 na 50.000 kuna, a za srednje s 50.000 na 80.000 kuna. Najavljuje se i povećanje mirovina za najmanje 10 posto, omogućavanje korisnicima obiteljske mirovine pravedniji način izračuna te proširivanje umirovljenika koji mogu raditi nakon 65. godine. Jačat će se i drugi stup te omogućiti ulaganja fondova u infrastrukturu. Cilj je da prosječna mirovina dosegne 50 posto prosječne neto plaće.
Obećava se otvaranje 100.000 radnih mjesta u što će se kroz mjere zapošljavanja uložiti deset milijardi kuna kako bi do kraja mandata stopa zaposlenosti iznosila 70 posto, a stopa nezaposlenosti pala na manje od pet posto.
Najavljuje se daljnje parafiskalno rasterećenje, privatizacija državnih tvrtki od strane mirovinskih fondova te njihovo ulaganje u infrastrukturu. Ulaganja u istraživanje i razvoj do 2025. povećat će se na 2,5 posto. Želi se povećati i udjel IT sektora u BDP-u za najmanje 10 posto do kraja iduće godine.
Veliku ulogu u oporavku imat će i više od 22 milijarde eura iz EU. Financirat će se i osnivanje regionalnih centara za razvoj kreativnih industrija, poput industrije videoigara i razvoja robotike. Čuvat će se, tvrde, okoliš, kvalitetno gospodariti otpadom, a proizvodni kapaciteti iz obnovljivih izvora povećat će se za 150 posto. I dalje se spominje povrat Ine, dovršenje LNG terminala te povećanje stope odvajanja miješanog komunalnog otpada do kraja 2025. na 55 posto.
Uložit će se 30 milijardi kuna u regionalni razvoj.
Obećava se i povećanje proizvodnje svinjskog mesa za 40 posto, kao i gradnja 20 regionalnih centara za voće i povrće te udvostručenje navodnjavane poljoprivredne površine. U turizmu se najavljuje sufinanciranje investicija u hotele i naselja, investicije od milijardu eura i otvaranje 3000 novih radnih mjesta u zdravstvenom turizmu.
Najavljuje se reguliranje rada nedjeljom, ali i redefiniranje radnog zakonodavstva te poticanje rada od kuće. Povećat će se naknada za socijalno ugrožene s 800 na 1500 kuna te povećanje smještajnih kapaciteta u domovima za starije. Ponovno se najavljuje roditeljska naknada u visini pune plaće te uvođenje “dječje kartice”.
Udvostručit će se i dječji doplatak te omogućiti besplatni vrtići za svu djecu roditelja čiji imovinski cenzus po članu obitelji ne prelazi 3000 kuna (kada se steknu proračunski uvjeti). Omogućit će se i uvođenje očinskog dopusta od deset dana, a svako će dijete imati pravo koristiti produženi boravak u vrtiću. Osigurat će se produljeni rad u još 200 vrtića.
U zdravstvu se najavljuju ulaganje od tri milijarde kuna, gradnja Nacionalne dječje bolnice i revitalizacija Imunološkog zavoda. Tu su i digitalizacija sustava, smanjenje lista čekanja, unapređenje Hitne pomoći te funkcionalna integracija bolnica.
Uvest će se i e-komunikacija na svim sudovima, jačat će se USKOK, a kao politička poruka ukinut će se imunitet članovima Vlade za kaznena djela korupcije. Najavljuje se i novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa te uređenje područja lobiranja, piše Jutarnji list.
U području uprave smanjit će se broj lokalnih dužnosnika za pola, a za petinu broj vijećnika.
Najavljuje se da će se do kraja mandata uprihoditi milijardu kuna aktivacijom državnih nekretnina, a 1,5 milijardi kuna prodajom udjela tvrtki koje nisu od posebnog interesa.