Danas nitko sa sigurnošću ne može reći s koliko novaca prikupljenih od članarine sindikati 'posluju', no, procjenjuje se kako godišnje sindikati članove kreditiraju s više od 100 milijuna kuna. Usklađivanje domaćeg zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom dijelom bi moglo eliminirati to uvriježeno poslovanje sindikata, piše Novi list.

U zemlji djeluje preko 600 sindikata, a svi su oni jedinstveni u stavu da se novac od prikupljene članarine treba maksimalno staviti u funkciju članova. Sindikalni beskamatni krediti praksa su uglavnom bliska tranzicijskim zemljama, dok je u razvijenim zemljama EU takva praksa nepoznanica.

Prijedlogom zakona o potrošačkim kreditima regulira se način »poslovanja« fizičkih i pravnih osoba koja nude potrošačke kredite. Iako se sindikati nigdje izrijekom ne spominju, zakon se odnosi i na njih, pa bi se od iduće godine trebalo u potpunosti eliminirati eventualni hod po zakonodavnom rubu dijela sindikata.

Zakon sindikatima neće onemogućiti financijsko potpomaganje članova, bilo da je riječ o bespovratnim pomoćima ili beskamatnim pozajmicama. No, problem će nastati primjerice, kod kreditiranja članova bez kamata, ali uz plaćanje troškova pozajmice. Kako se može čuti, ti troškovi izdavanja kredita često se kreću u iznosu od dva posto. Takvu vrstu kreditiranja, prema nacrtu zakona sindikati neće moći obavljati.

Praksa sindikalnih pozajmica kazuje i kako sindikati nerijetko ulaze u aranžmane s komercijalnim bankama kako bi 'osnažili' sredstva namijenjena posudbama članstvu. Financijske beneficije koje mnogi sindikati nude mnoge su radnike potaknule na članstvo u sindikatu. Usklađivanje zakonodavstva s EU stečevinom, pak, moglo bi dovesti do 'odljeva' sindikalnog članstva osim ako se sindikati ne izbore da i oni postanu zakonski 'izuzetak'. Neslužbeno se može čuti kako je zakonodavac spreman izići sindikatima ususret, a rasprava o načinu na koji bi se to napravilo vjerojatno će se otvoriti na jesen.