Bilandžić je rusku invaziju na Ukrajinu okarakterizirao kao 'brutalnu agresiju na neovisnu državu, odnosno nastavak procesa racionalno-iracionalne destrukcije Ukrajine'. Kako kaže ranije postavke, obavještajne analize i pripreme koje su prethodile ratu bile su pogrešne.

'Prva pogreška je bila kriva procjena ukrajinskog vojnog potencijala. Druga kriva procjena je bila gotovo na razini mita o sposobnosti ruske vojske. Ruska vojska je u ozbiljnim problemima u onome što je zapravo bit vojske, posebice u ratnim operacijama, po pitanju jedinstva, hrabrosti i morala.

Treća kriva procjena je da je ruski pristup bio baziran na pretpostavci da postoji nejedinstvo euro-atlantizma te unutar Europske unije', kaže Bilandžić te je istaknuo da trenutačno 'nema nikakve dileme, Ukrajinci pobjeđuju u tom ratu, naprosto zato što nisu gubitnici.'

Kazao je da je sada najveći sigurnosni izazov proces insceniranih aneksija i da nažalost, nema indikatora da se rat bliži kraju.

Ništa od deeskalacije

'Ne samo da postoji opcija za deeskalaciju, nego se bojim da imamo indikatore za moguću eskalaciju rata', tvrdi ovaj vojni analitičar. Ishod rata, po svim indikatorima, objašnjava, ne može ne ostaviti posljedice na ruski establišment. 'Rusija je u ekonomskom smislu izopćena, a naposljetku može doći do ruske deintegracije.

Davor Štern je rekao da Putin i dalje ima dobru poziciju unutar Rusije, jer kako objašnjava, ono što je Zapad napravio s ruskim oligarsima, koncentriralo je nezadovoljstvo Rusa na njih, što Putin iskorištava za dobivanje političkih poena. Ono čega se mi trebamo bojati, kaže, je osipanje Ruske Federacije.

Za primjer je naveo odbijanje čečenskog vođe Kadirova da se priključi aktualnoj djelomičnoj mobilizaciji. Vidljivo je, dodaje, i da se bivše zemlje Sovjetskog saveza, standardni ruski saveznici, poput Kazahstana, sada već više priklanjaju Zapadu, odnosno konkretnije Turskoj.

Dalibor Pudić naglasio je da je Europska unija dosad 40 posto plina snabdijevala iz Rusije, dok je sada, nakon svih napora EU-a da smanji ovisnost o ruskom plinu, to samo devet posto. Predviđa da će taj postotak još padati, ali i da postoji velika vjerojatnost da će Rusija na to odgovoriti prekidom isporuke plina, za što Štern smatra da će se dogoditi prije nego EU u potpunosti postane neovisan o ruskom plinu.

Novac za Sjeverni tok 2 trebao se iskoristiti za LNG

Pudić velikom greškom u strateškom smislu smatra ulaganje u Sjeverni tok 2. Dok je Sjeverni tok 1 prema njegovu mišljenju bio potreban, bez Sjevernog toka 2 se moglo. Prema njegovu mišljenju Europi je potrebna zajednička energetska politika, koju ona otpočetka nema, a rješenje vidi u postavljanju većeg broja LNG terminala.

'Novac za Sjeverni tok 2 trebao je ići za LNG terminale. Danas je to nešto skuplji plin, ali sutra kada povećate proizvodnju, kada budete imali ozbiljne dobavljače, dvoljan broj LNG terminala i dugoročne ugovore, cijena će se stabilizirati', rekao je Pudić.

Dodao je i da EU treba nedvosmisleno reći da plina ima dovoljno jer bi inače cijene mogle umjetno još više rasti.

'U EU-u je prije bilo deset posto LNG-ja, i onda se u jednom trenutku njihov broj povećao na 30 posto, i to ne zato što se nisu mogle dostaviti potrebne količine iz Rusije, nego zato što je bio jeftiniji.

Štern nije toliko optimističan po pitanju cijena ukapljenog plina. 'LNG je zapravo prirodni plin koji prolazi još dvije faze pretvorbe i zbog toga će on uvijek biti skuplji', kaže. Istaknuo je da je još jedan važan čimbenik koji utječe na cijenu energenata djelovanje robnih burzi.

Burze reguliraju tržište na bestijalan način

'To je jedan od velikih uzročnika naših problema danas. Robne burze od 1973. godine preuzele su ulogu regulatora tržišta na jedan bestijalan način. Ljudi se koriste bilo kakvim metodama samo da sebi stvore neki višak vrijednosti, i burzovni mešetari koriste burze kao igračnice', objašnjava Štern.

Na pitanje tko je taj s kim bi Putin sada trebao razgovarati Bilandžić odgovora da bi to trebao biti SAD. Objasnio je kako SAD i Rusija u svojim službenim strategijama nacionale sigurnosti za jedinog neprijatelja međusobno imaju jedna drugu. 'Ovdje se povlače nove linije zone interesa i zone utjecaja koje se povlače kao u Hladnom ratu', kazao je.

'Putin gubi rat, ali on ne može podnijeti da je gubitnik. Ima jedan model koji se zove aukcija dolara, a to je kad imate neku vrijednost i u nju ulažete i ulažete u kontinuitetu, ali što više ulažete sve ste dalje od cilja. Ali ako prestanete ulagati, priznajete da ste gubitnik. U toj se situaciji nalazi Putin', ilustrirao je Bilandžić.

Europi treba stav

Štern pak trenutačno ne može zamisliti američkog predsjednika Bidena kako sjedi preko puta Putina i s njim razgovara o ozbiljnim stvarima. Dodaje i kako nedostaje unificirani stav Ujedinjenih naroda prema Rusiji. 'Indija ima svoj interes, Kina ima svoj interes, Japan se sad snabdijeva ruskim LNG-jem', kaže Štern.

'Europa mora ući u energetski rat, ali s mišljenjem. Mora postaviti zajednički cilj, a to je jeftina energetika. Bez toga će Europa izaći iz toga rata kao gubitnik. I ako se ne konsolidira i ne postavi zahtjev za fiksnom cijenom energenata, neće spriječiti ulazak u duboku recesiju. Jedino to može spasiti europsku industriju', smatra.

Pudić je istaknuo da se Hrvatska u ovoj energetskoj krizi nalazi u izuzetno dobroj poziciji. 'Imamo svoju proizvodnju, imamo LNG terminal, skladište plina', rekao je Pudić. U kontekstu EU-a rekao je da on samo kao zajednički kupac može riješiti svoje energetske potrebe.

'Dakle potrebna je zajednička strategija. Samo na razini Europske unije možemo dobiti konkurentne cijene', naglasio je.

Štern je pak naglasio da je duboko uvjeren da 'ako EU smogne snage da se odmakne od SAD-a i njihovih velikih političkih planova, ima šansu pokazati lice jedinstva'. Bilandžić u vojnom smislu smatra da je ovo prilika da se EU ujedini jer se baš sada pokazalo da meka moć ne donosi rezultate.