Ukupna neto dobiti kreditnih institucija u Hrvatskoj u prošloj godini dosegnula je 2,7 milijardi kuna, što je za 53,1 posto manje nego u 2019., priopćila je u ponedjeljak Hrvatska narodna banka (HNB). Kreditne institucije, navodi se u novom HNB-ovom komentaru kretanja u bankovnom sustavu za 2020. godinu, povećale su rezerviranja za očekivane gubitke koji odražavaju potencijalno povećanje kreditnog rizika zbog pandemije.
Sa smanjenjem dobiti smanjili su se i pokazatelji profitabilnosti, pri čemu prinos na imovinu (ROA) s 1,4 posto na 0,6 posto, a prinos na kapital (ROE) s 9,8 posto na 4,4 posto.
Iz HNB-a podsjećaju da su, sukladno supervizorskim očekivanjima vezanima uz neizvjesnost koju je stvorila pandemija, kreditne institucije zadržale su dobit ostvarenu u 2019., čime je stvorena pretpostavka za dodatno osnaživanje kapitala i povećanje vrijednosti ključnih pokazatelja kapitaliziranosti. Sve kreditne institucije na kraju 2020. imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimuma od osam posto, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 24,9 posto, kaže se u priopćenju.
vezane vijesti
-
![Švaljek od povrede Zakona o sukobu interesa oslobodio poseban Zakon o HNB-u]()
Švaljek od povrede Zakona o sukobu interesa oslobodio poseban Zakon o HNB-u
-
![HNB upozorava na tri rizika; napuhane cijene nekretnina, javni dug i teže vraćanje kredita]()
HNB upozorava na tri rizika; napuhane cijene nekretnina, javni dug i teže vraćanje kredita
-
![Ravnatelj Rebra potvrdio da se 14 osoba cijepilo 'sa strane'. Iscurila nova imena, među njima i viceguvernerka HNB-a te 36-godišnji bivši savjetnik Kolinde Grabar Kitarović]()
Ravnatelj Rebra potvrdio da se 14 osoba cijepilo 'sa strane'. Iscurila nova imena, među njima i viceguvernerka HNB-a te 36-godišnji bivši savjetnik Kolinde Grabar Kitarović
Po nerevidiranim privremenim podacima, krajem prošle godine ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na 2019. za 31,4 milijardi kuna ili za 7,3 posto, na 462,5 milijardi kuna. Imovina je porasla kod većine kreditnih institucija, a najveći porast odnosio se na likvidnu imovinu, pri tome najviše na depozite kod središnje banke i na dane kredite, navodi se u priopćenju.
Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 9,1 posto bilo je veće od rasta neprihodujućih kredita, koji su uvećani za 8,2 posto, što je rezultiralo neznatnim smanjenjem vrijednosti relativnog pokazatelja kvalitete kredita, odnosno udjela neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima. Udio neprihodujućih kredita (NPL) na kraju 2020. iznosio je 5,4 posto, a na kraju 2019. iznosio je 5,5 posto, ističu iz HNB-a.
Neprihodujući krediti porasli su u portfelju kredita kućanstvima, u kojemu se udio NPL-ova povećao s 5,8 posto na 7,1 posto. Udio NPL-ova u sektoru nefinancijskih društava smanjio se s 13,7 posto na 12,5 posto, ponajprije pod utjecajem prodaje neprihodujućih potraživanja.
Likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) i nadalje je na visokoj razini te je na kraju prosinca 2020. godine LCR iznosio 181,9 posto. Sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, zaključuje se u priopćenju.
