specifična situacija

Švaljek od povrede Zakona o sukobu interesa oslobodio poseban Zakon o HNB-u

26.02.2021 u 16:09

Bionic
Reading

Povjerenstvo za sukob interesa opomenulo je u petak Sandru Švaljek jer je kao zamjenica zagrebačkog gradonačelnika primala dodatne naknade, što je zabranjeno Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, dok ju je kao dužnosnicu HNB-a od te povrede oslobodio poseban Zakon o HNB-u

Povjerenstvo nije moglo utvrditi Švaljek povredu zakona zbog primanja dodatne naknade na dužnosti zamjenice guvernera HNB-a jer je posebnim Zakonom o HNB-u propisano da guverner, zamjenik i viceguverneri imaju pravo na materijalna i druga prava iz radnog odnosa kao i svi drugi radnici.

Zahvaljujući Zakonu o HNB-u koji je kao "Lex specialis" iznad Zakona o sprječavanju sukoba interesa povreda se nije mogla utvrditi ni kod trojice viceguvernera HNB-a Bojana Frasa, Michaela Faulenda i Romana Šubića, koji su također primali dodatne naknade.

Član Povjerenstva Davorin Ivanjek upozorio je da je riječ o specifičnoj situaciji gdje se posebnim zakonom uređuju posebna prava pojedinih dužnosnika, koje se time izuzima iz opće primjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

"Definitivno, to nije dobro u odnosu na druge dužnosnike koji nemaju zakonske regulative koje ih ekskulpiraju od nekih obveza", ocijenio je Ivanjek.

Upozorio je kako ne bi bilo dobro da se i za druge dužnosnike donose zakoni kojim bi se isključivala primjena Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Članica Povjerenstva Tatjana Vučetić najavila je da će predložiti da se kod donošenja novog zakona standardi predviđeni Zakonom o sprječavanju sukoba interesa uvedu i u Zakon o HNB-u.

Povjerenstvo je Švaljek izreklo samo opomenu za primanje dara za djecu i božićnice 2014. na dužnosti zamjenice zagrebačkog gradonačelnika jer prema svojoj praksi novčane kazne za taj propust izriče tek od sredine 2015., kada je Ministarstvo uprave potvrdilo da lokalni dužnosnici prema zakonu kojim se uređuju njihove plaće nemaju druga prava osim prava na plaću.

Nije pokrenut postupak protiv Plenkovića

Postupak nije pokrenut protiv premijera Andreja Plenkovića slijedom dviju prijava vezanih za donaciju u izbornoj kampanji 2016. i navodno vođenje Vlade u krivom političkom smjeru.

U jednoj se prijavi ukazivalo da HDZ nije platio uslugu najma lokacije odvjetničkog ureda Šavorić&Partneri za snimanje spota u izbornoj kampanji za parlamentarne izbore 2016., ali i na moguću povezanost premijera s autorom 'Lex Agrokor", odnosno odvjetnikom Šavorićem.

Ivanjek je rekao da donacije nisu u nadležnosti Povjerenstva dok se o eventualnoj povezanosti sa Šavorićem Povjerenstvo bavi u drugom predmetu.

U drugoj prijavi protiv Plenkovića, koja je po riječima izvjestiteljice Tatjane Vučetić konfuzna, ukazivalo se na "nepravedne odluke" koje su donesene protiv prijavitelja za vrijeme i nakon Domovinskog rata u vezi njegovog radnog odnosa u HŽ-u, kao i da je premijer vodio Vladu u krivom političkom smjeru.

U oba slučaja Povjerenstvo je utvrdilo da prijave ne upućuju na povredu zakona.

Postupak nije pokrenut ni protiv potpredsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera, koji je bio prijavljen da u imovinskoj kartici nije naveo članstvo u Viteškom redu Svetog groba Jeruzalemskog.

Odvojeni postupci pokrenuti su protiv saborskog zastupnika Marka Milanovića Litre, koji nije izvršio prijenos upravljačkih prava u svojoj tvrtki u kojoj je i direktor, te protiv bivšeg pomoćnika ministra vanjskih i europskih poslova Borisa Grgića jer u imovinskoj kartici nije naveo 49 dionica Splitske banke i dvije nekretnine.