Iz HNB-a su pojasnili da se prirast duga u siječnju odnosi na inozemnu komponentu duga, koja se u tom mjesecu povećala za pet milijardi kuna ili 4,8 posto, dok se unutarnji dug istovremeno smanjio za 2,4 milijarde kuna ili 1,1 posto.

Međutim, porast na godišnjoj razini najvećim dijelom se odnosi na rast unutarnjeg duga, koji se do kraja siječnja 2021. godine u odnosu na kraj siječnja prethodne godine povećao za 25,2 milijarde kuna ili 12,9 posto, naveli su iz HNB-a.

Kada je riječ o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga, HNB raspolaže podacima za nekonsolidirani dug opće države. U strukturi toga duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju siječnja 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice, 64 posto, slijede dugoročni krediti s 29,4 posto te potom kratkoročni krediti i vrijednosnice, zajedno s udjelom od 6,6 posto, izvijestili su iz HNB-a. 

Pritom se ukupni kratkoročni dug (kratkoročni krediti i vrijednosnice) tijekom siječnja 2021. godine povećao za 348 milijuna kuna ili 1,6 posto, a u posljednjih dvanaest mjeseci za 9,3 milijardi kuna ili 72,7 posto, dodali su iz središnje banke.

Na kraju 2020. udio javnog duga u BDP-u porastao na 88,7 posto

Nakon nedavne revizije podataka statistike bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), relativni pokazatelji zaduženosti opće države neznatno su se promijenili u odnosu na prethodno objavljene podatke, naveli su iz HNB-a. 

Naime, DZS je 22. travnja objavio kako revidirani podatci pokazuju da je BDP- u prošloj godini realno pao za 8,0 posto, što je za 0,4 postotna boda manje od prve procjene s kraja veljače ove godine koja je govorila o gospodarskom padu u 2020. godini za 8,4 posto u odnosu na 2019. godinu. 

Promatrano u odnosu na godišnji BDP, ukupni dug na kraju prosinca 2020. iznosi 88,7 posto BDP-a, dok je na kraju prosinca 2019. godine iznosio 72,8 posto BDP-a, navode analitičari središnje banke.

I Vlada u jučer prihvaćenom Programu konvergencije za razdoblje 2022. - 2024. godina zamjećuje kako je udio javnog duga u BDP-u krajem prošle u odnosu na kraj 2019. porastao za 15,9 postotnih bodova. 

"Ovakva negativna kretnja javnog duga, nakon pet godina silazne putanje, posljedica su pada gospodarske aktivnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa te brojnim i izdašnim mjerama fiskalne politike koje je Vlada RH provela kako bi se pružila potpora cjelokupnom gospodarstvu i građanima", obrazlaže se u Programu konvergencije, prema kojemu bi se Hrvatska već ove godine trebala vratiti na silaznu putanju udjela javnog duga u BDP-u. 

Tako se, prema projekcijama iz Programa konvergencije, očekuje da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. godini zabilježiti smanjenje za 2,2 postotna boda te će iznositi 86,6 posto BDP-a. "Nadalje, u nastavku srednjoročnog razdoblja udio javnog duga u BDP-u nastavit će se smanjivati za prosječno 3,3 postotna boda godišnje, odnosno na razinu od 82,5 posto BDP-a u 2022., 79,5 posto BDP-a u 2023., dok će u 2024. godini iznositi 76,8 posto BDP-a", predviđeno je Programom konvergencije za razdoblje 2022. - 2024. godina.