Mjesec dana od uvođenja eura, Novotny kaže kako je i očekivao ovo što se sada događa na hrvatskom tržištu, a to je da euro nije pogurao inflaciju.

'Inflacija je dosegla neku razinu. Vlada je nepotrebno reagirala nervozno na izdvojene slučajeve, zbog toga sam odmah govorio da je potrebno pričekati statistiku. Ona ipak ima metodologiju, to nije slučajni uzorak. Otud i diskusije o tome jesu li u Sloveniji niže cijene ili nisu. Vlada je htjela politički opravdati ulazak u europodručje. Ipak, siguran sam da ono neće imati značajan utjecaj na rast cijena. To može biti pojedinačan slučaj, ali to nije razlog da Vlada tako nervozno reagira i putem DORH-a izvrši opresiju prema malom poduzetniku', kaže Novotny za N1.

Samo su tri velika trgovačka lanca pristala na Vladinu 'bijelu listu', a o uzrocima tako lošeg odaziva na Vladine pozive, Novoty kaže: 'Hrvatska je članica EU-a, monetarne unije, prostora u kojemu je ključna pretpostavka slobodno formiranje cijena, kretanje roba i usluga, ljudi, kapitala. Te primarne ekonomske slobode ne može nitko od nacionalnih političara nadjačati.'

'Veliki trgovački lanci, i ja bih tako postupio… Ministri se mijenjaju, ali ekonomske strukture ostaju. Politički utjecaj na ekonomske strukture ne smije i ne može biti. Svi znaju da ne može jedan krug političara koji traje četiri, osam godina, ne može i ne smije imati veliki utjecaj, kao što ne smiju imati veliki utjecaj na kretanje na monetarnoj sferi. Da bi nešto bitnije učinili, u monetarnim politikama nema zaokreta', objašnjava.

Na pitanje je li ovo onda početak kraja državnog intervencionizma u Hrvatskoj, Novotny kaže: 'Apsolutno. Hrvatska je politika naučila intervenirati. Sjetimo se brodogradnje, uzaludno bačenog novca, poljoprivrede…'

'Intervencionizam smije trajati kratko i biti snažan. Ako želite utjecati, morate djelovati snažno i kratko i povući se. Limitiranje cijena goriva nema više ama baš nikakvog smisla. Što god dulje traje intervencija države, to će prilagođavanje ekonomskih aktera dulje trajati. Oni će se prilagoditi na više troškove, ali će isto tako rasti i plaće. Ulazimo u drugu rundu inflacije, kad se plaće i troškovi natječu. U toj borbi uvijek pobjeđuju cijene, a plaće su uvijek sporije.'

'Slučaj Holdinga, Čistoće je paradigmatski. Otvorio je Pandorinu kutiju u javnom sektoru u cjelini. Javni sektor će sigurno zahtjevati već plaće i to će sigurno hraniti inflaciju. Ona će se kretati oko tri, četiri posto. Ako ona krene prema 10 posto, to je već kritično, to je hiperinflacija', objašnjava Novotny zbog čega je značajan prošlotjedni bunt radnika zagrebačke Čistoće koji je završio popuštanjem gradske vlasti na zahtjeve radnika.

Govoreći o najavi izdavanja tzv. narodnih obveznica, Novotny kaže kako ih je bilo u vrijeme Jugoslavije i da je riječ o dobroj ideji.

'U bivšoj državi su se izdavale obveznice i to uopće nije loša ideja. To su obveznice koje su dostupne u manjim lotovima za građane i zašto to ne bih kupio. Zašto ne bih kupio i dionice državnih poduzeća? Ono što je prednost, ne samo argumenti koje naglašava ministar financija, nego i jačanje tržišta kapitala preko institucija', kaže i dodao je kako nije siguran da bi državne obveznice značile manji iznos zaduženja nego na međunarodnom monetarnom tržištu.

'Doista je izvorni grijeh svih hrvatskih vlada potpisivanje tog arbitražnog sporazuma. Doista je model da se u tim velikim međunarodnim ugovorima definira nadležnost arbitražnog suda, nekog neutralnog sudišta. Nisam pravnik, ali na prvi pogled, gledajući iz ekonomske perspektive, mislim da su pravnici koji su pozvani savjetovati Vladu u pravu. Vlada tu nema što pregovarati, nego treba platiti, to treba jasno reći', kaže Novotny.

'Savjetovao bih političarima da se jednostavno prestanu baviti INA-om. Preko INA-e se više ne mogu provoditi priče o državnom, nacionalnom interesu', zaključuje.