Europski parlament u srijedu je usvojio rezoluciju o smanjivanju razlika i suzbijanju siromaštva među zaposlenima, u kojoj traži uvođenje minimalne plaće, jednakost uvjeta rada za sve, uključujući digitalne nomade, te uklanjanje razlika u plaćama između spolova.

Zastupnici su podržali prijedlog Komisije o direktivi EU-a o minimalnim plaćama, ocijenivši ga važnim korakom kako bi se osiguralo to da svi mogu zarađivati za život od svojeg rada i ravnopravno sudjelovati u društvu te pozvali Komisiju i države članice da u okvir svojeg općeg cilja okončanja siromaštva u Uniji uključe sprečavanje siromaštva među onima koji su već zaposleni.

U raspravi su europarlamentarci istaknuli da direktiva treba osigurati da propisane minimalne plaće, kada je to primjenjivo, uvijek trebaju biti iznad praga siromaštva te da poslodavci ne bi trebali od minimalne plaće odbijati troškove nužne za izvršavanje rada, kao što su smještaj, obavezna odjeća, alati, osobna zaštita i druga oprema.

Minimalna plaća propisana je u 21 državi Europske unije, a njezina visina varira od 330 do 2200 eura, ovisno o razvijenosti, životnom standardu i socijalnoj osjetljivosti. Minimalnu plaću nemaju samo Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska.

Unatoč koronakrizi i teškim uvjetima na tržištu rada, većina država članica EU-a prošle godine povećala je minimalne plaće.

U postotku je najviše skočila minimalna plaća u Latviji (za 16 posto, na 500 eura), a značajan rast zabilježen je u još nekolicini tranzicijskih zemalja, i to u Sloveniji (9 posto), Slovačkoj (7 posto), Bugarskoj (7 posto) i Litvi (6 posto).

Prema ažuriranim podacima Eurostata, u prvoj skupini zemalja s najnižim minimalnim plaćama (do 700 eura) za 2021. nalazi se deset novih članica.

Na začelju je Bugarska s minimalcem od 332 eura, a na vrhu je Litva, u kojoj je radnicima zagarantirana nadnica od 642 eura. U Mađarskoj, Rumunjskoj i Latviji kretala se u rasponu od 440 do 500 eura mjesečno.

Zahvaljujući blagom rastu minimalca od tri posto, Hrvatska je zadržala mjesto u sredini, ali ne tako davno bila je pri vrhu 'donjeg doma'. Osim vodeće Litve, u posljednjih nekoliko godina preskočile su je Slovačka, Češka, Poljska i Estonija.

U drugoj skupini je pet zemlja smještenih na jugu Europe, u kojima se minimalac kreće od 700 do 1500 eura. Na donjoj granici je Grčka sa 758 eura, a na vrhu je Španjolska s 1108 eura. Odmah do nje je Slovenija, u kojoj je minimalac dosegnuo 1024 eura.

U skupini bogatih zemalja sa sjevera i zapada kontinenta najnižu minimalnu plaću (1555 eura) ima Francuska. Slijede Njemačka, Belgija i Nizozemska, u kojima se kreće od 1600 do 1700 eura. U Irskoj iznosi 1724 eura, a na vrhu je Luksemburg sa zagarantiranim minimalcem od 2202 eura.

Najviša minimalna plaća u Europskoj uniji bila je gotovo sedam puta veća od najniže, ali razlika je manja kad se uzme u obzir razlika u cijenama. Najviša minimalna plaća iskazana paritetom kupovne moći 2,7 puta je veća od one najniže, a kreće se od 623 eura u Bugarskoj do 1668 eura u Luksemburgu.

U Hrvatskoj minimalna plaća iskazana paritetom kupovne moći iznosi 805 eura, a blizu su Češka sa 789, Rumunjska s 850 i Grčka s 879 eura PPS-a.