Hrvatski hotelijeri ovu godinu će pamtiti kao jednu od izazovnijih. Mučili su ih loše vremenske prilike, rast PDV-a (s 10 na 13 posto), povećanje naknade za korištenje voda (za 100 posto), izostanak rastrošnih ruskih turista… Ali i u takvim uvjetima ostvarili su više nego dobre rezultate. Pozitivni trendovi najvećim dijelom su rezultat značajnih investicija u podizanje kvalitete, što je hotelskim kompanijama omogućilo podizanje cijena i privlačenje turista dubljeg džepa.

Pet vodećih turističkih kompanija u prvih devet mjeseci uprihodilo je 2,85 milijardi kuna, 0,55 posto više nego lani u istom razdoblju. Istovremeno, dobit im je dosegnula 768,5 milijuna kuna, što predstavlja rast od 2,9 posto. Ako se uzme u obzir to da je velik pad prihoda Plave lagune rezultat izdvajanja hotela Croatia iz grupe, a smanjena dobit Riviere posljedica nižih financijskih prihoda, realna slika poslovanja glavnih uzdanica hrvatskog turizma još je pozitivnija.

Najveća hotelska grupacija, Valamar Riviera, ostvarila je blag rast prihoda od 1,7 posto, unatoč 0,9 posto manjem broju noćenja. Slabiji rezultati ostvareni su u istarskim odredištima (Poreč, Rabac) dok su znatno bolje poslovali hoteli na Krku i u Dubrovniku. Profitabilnost Valamara generalno je bila na razini prošle godine iako je operativna dobit porasla za 8,2 posto (na 225,6 milijuna kuna), a neto dobit pala za 22,9 posto. Međutim na rast operativne dobiti najvećim dijelom utjecale su smanjene stope amortizacije, a pad neto dobiti rezultat je znatno manjih financijskih prihoda (oko 80 milijuna kuna).

Najbolje rezultate pokazala je Adrisova turistička perjanica Maistra bilježeći rast prihoda od 7,5 posto i skok dobiti od čak 32 posto, uz isti broj noćenja kao i lani. Pozitivan učinak došao je od rasta prosječne cijene noćenja, za što su zaslužne značajne investicije u podizanje kvalitete smještaja te povećanje udjela izravnih kanala prodaje. U Maistri naglašavaju da trenutni buking potvrđuje zadržavanje dosadašnjih trendova do kraja godine. U rujnu je Maistra proširila svoje turističke kapacitete kupnjom dubrovačkog hotela Hilton Imperial od Atlantske plovidbe (navodno za 25 milijuna eura).

Plava laguna, dominantan dio Lukšićevog turističkog carstva, koje u svom sastavu ima i Jadranske luksuzne hotele, ove godine poslovala je lošije nego lani. Slaba popunjenost u srpnju i veliki podbačaj u dolasku ruskih turista doveli su do pada poslovnih prihoda od 3,42 posto (na 463,8 milijuna kuna) dok je dobit smanjena za 5,7 posto (na 148,6 milijuna kuna).

Na razini grupe, u kojoj se uz porečku maticu nalaze i Hoteli Bonavia, došlo je do pada prihoda od 17,8 posto, ali prvenstveno zbog toga što je izostao prihod od hotela Croatia jer ih je većinski vlasnik, Lukšić grupa, izdvojio iz Plave lagune i prebacio u sastav Jadranskih luksuznih hotela.

Značajan napredak u poslovanju ostvario je pulski Arenaturist u većinskom vlasništvu fondova Goldman Sachsa, a on je upravljanje hotelima prepustio grupaciji Park-Plaza Hotels & Resorts. Snažan rast prihoda (+6,2%) i dobiti (+16,4%) ova kompanija ostvarila je unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima i činjenici da je jedan do najvažnijih hotela, Belvedere, do kraja lipnja bio zatvoren zbog renoviranja. Pozitivne efekte Arenaturist je, kao i Maistra, ostvario povećanjem prosječnih cijena dok je broj noćenja stagnirao.

Najveći udio u ukupnom broju noćenja, kao i prethodne godine, ostvarili su gosti iz Njemačke, Slovenije, Austrije i Italije. Ruskih turista bilo je upola manje nego lani, a najveći rast noćenja bilježe Britanci - došlo ih je 44 posto više.

Pozitivni pomaci vidljivi su i kod opatijskih Liburnia Riviera Hotela, a oni se od 2010. nalaze u većinskom vlasništvu SN holdinga. Unatoč padu broja noćenja od tri posto, hotelska grupacija, koja uz opatijske hotele uključuje i hotele u Cavtatu, povećala je bruto operativnu dobit za 14 posto, a prihodi od osnovne djelatnosti porasli su za dva posto. Neto dobit LRH veća je 33 posto, ali taj skok je najvećim dijelom efekt izvanrednih prihoda ostvarenih prodajom imovine.