Analitičari Zabe ističu zaoštravanje krize u eurozoni tijekom kolovoza i daljnji nastavak tenzija na međunarodnim financijskim tržištima kao ključan faktor za gospodarska kretanja u Hrvatskoj i regiji. 'I prije izbijanja najnovijih tenzija na financijskim tržištima primjetno je usporavanje rasta izvoza i uvoza, što upućuje na slabije impulse iz inozemnog okruženja i slabe domaće potražnje', objasnio je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja.

Iako je turistička sezona bila dobra, u Zagrebačkoj banci očekuju da će pogoršana situacija na financijskim tržištima negativno utjecati na gospodarska kretanja u drugoj polovici trećeg kvartala i u zadnjem kvartalu.

Dva su glavna načina na koje inozemno okruženje direktno utječe na hrvatsku ekonomiju. Prvi je preko povišene cijene financiranja za banke koje posluju u Hrvatskoj i kroz smanjene iznose neto inozemnog financiranja bankovnog sektora u odnosu na prijašnje godine. 'Konkretno, inozemnog financiranja će biti za banke u Hrvatskoj, ali ne u onolikim količinama na koje smo se navikli', pojasnio je Šaravanja.

U ovakvoj situaciji očekuje se nastavak smanjenja zaduženosti stanovništva, stagnacija ili u najboljem slučaju minimalan rast kredita za poduzeća u privatnom sektoru, dok će se u uvjetima ograničenog pristupa financiranju aktualizirati pitanje (re)financiranja obveza države i proračunskog deficita u 2012.

'Smanjenje rashoda države i/ili povećanje pojedinih poreza i privatizacija bit će aktualne teme tijekom 2012. u uvjetima ograničenog financiranja', naglasio je Šaravanja.

Kako sporiji gospodarski rast utječe i na rast prihoda, analitičari Zagrebačke banke povećali su prognozu proračunskog deficita za ovu godinu sa 5,7 posto na 6,0 posto BDP-a