"Vidimo da hrvatski potencijali postoje i slažem se da je Hrvatska zemlja potencijala, ali potencijal je isprika za neuspjeh", rekao je Štetner. Iznio je primjer Švedske i Izraela gdje, kako je rekao, gospodarstvo, znanstvene i obrazovne te državne institucije maksimalno surađuju.

"U Hrvatskoj se prije svega moraju pojednostaviti stvari jer su još uvijek prekomplicirane. Eksponirane uspješne priče, poput Nanobita, Rimac Automobila i sličnih, primjeri su koji pokazuju da se u Hrvatskoj može uspjeti, ali najviše su uspjeli oni koji nisu tražili nikakvu pomoć države", kaže Štetner.

Govoreći o povezanosti gospodarstva i akademske zajednice, dekan riječkog Ekonomskog fakulteta Alen Host rekao je da stvari tu ne stoje najbolje, no i da se pomalo poboljšavaju. Ocijenio je da je akademska zajednica predugo bila zatvorena u samu sebe misleći da joj država treba dati novac u zamjenu za produkciju studenata.

Kazao je da se to mora promijeniti i da sada fakulteti puno više surađuju s gospodarstvom putem studentskih praksi u tvrtkama te često tamo ostaju raditi, kao i da fakulteti provode razne studije za gospodarstvo i sl.

"Mi jesmo javni fakultet, ali se ponašajmo kao privatni, samo se tako može uspjeti", rekao je Host. Neven Vrček sa zagrebačkog Fakulteta organizacije naglasio je važnost cjeloživotnog obrazovanja. U Hrvatskoj je to po njegovu sudu potpuno zanemareno, unatoč tome što znanje brzo zastarijeva. Po njemu, akademska se zajednica nerijetko opire promjenama. Komentirajući suradnju akademske zajednice i gospodarstva Vrček je kazao da gospodarstvenici uglavnom prvi prilaze fakultetima.

Predsjednik Uprave i osnivač InfoDom Grupe Slavko Vidović rekao je uz ostalo da potencijal hrvatskog čovjeka i države zaslužuje bitno bolje mjesto na raznim ljestvicama gospodarskih usporedbi europskih zemalja.

Glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević iznio je da pametna industrija zapošljava 30 milijuna ljudi u EU-u, te da ona uz ostalo podrazumijeva i procese digitalizacije.

"Naša je zemlje po tome u kontradikciji. Imamo pametnu industriju, iznimno uspješne tvrtke u tom području, puno pametnih ljudi koji rade na fakultetima i raznim institucijama, no kad pogledamo našu državu to se ne čini tako. Treba udružiti realni, gospodarski, sektor, akademsku zajednicu i državu te na taj način stvoriti pametnu industriju koja će biti temelj zdravog rasta", rekao je Nišević.