U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine promet u trgovini na malo porastao za 1,4 posto na godišnjoj razini, što predstavlja 40. mjesec zaredom kako potrošnja raste, ali sporije nego mjesec dana prije i sporije od očekivanja
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prometa u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, maloprodaja je u prosincu nominalno porasla za 3,2, a realno za 1,4 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana prije.
To je sporiji rast nego u studenom, kada je potrošnja porasla za 5,7 posto na godišnjoj razini.
To je i manje od očekivanja. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali rast potrošnje u prosincu za 4,6 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 4,2 do 5,1 posto.
Premda je rast usporen, nastavljen je rekordni trend pozitivnih kretanja, s obzirom da je pad potrošnje na godišnjoj razini posljednji put zabilježen u kolovozu 2014. godine.
Rast potrošnje 40 mjeseci zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke.
„Usporavanje godišne stope rasta u prosincu djelomično je i posljedica baznog efekta, s obzirom da je u prosincu 2016. promet u trgovini na malo realno je bio viši 5,8 posto na godišnjoj razini. Nadalje, blaže stope rasta djelomično se mogu pripisati i odgođenoj kupnji automobila zbog promjene poreznih propisa, odnosno poreznog rasterećenja, koji su stupili na snagu početkom ove godine“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Tako navode podatak da je u prosincu prodaja novih automobila pala za 38 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
Prema podacima DZS-a, promet u maloprodaji je u cijeloj prošloj godini porastao za 4,7 posto u odnosu na 2016. Tako je prošla godina bila četvrta zaredom kako potrošnja jača, i to brže nego u 2016., kada je promet u trgovini na malo porastao 4 posto.
"Uz okruženje potisnute inflacije te smanjenje troškova zaduživanja, snažan učinak došao je od rekordne turističke sezone koja se multiplikativno odrazila na cjelokupno gospodarstvo kroz poboljšanja na tržištu rada te veći raspoloživi dohodak kućanstava koji je podržan i poreznim izmjenama", navode analitičari RBA.
Poručuju i da rastući optimizam, pouzdanje i povjerenje potrošača ukazuju na nastavak povoljnih kretanja u maloprodaji.
„Obzirom na očekivani nastavak povoljnih gospodarskih kretanja, podržanih ponajprije osobnom potrošnjom te izvozom roba i usluga, i kretanje u trgovini na malo trebalo bi se nastaviti uz solidne stope rasta“, smatraju analitičari RBA, koji u ovoj godini očekuju rast maloprodaje za otprilike 3 posto.