Rat u Ukrajini i oštre sankcije Rusiji aktivirali su bezbroj faktora u gospodarskom svijetu te imaju potencijal poremetiti ili su već poremetili trgovinske odnose, godinama smatrane 'zacementiranima'. Unatoč golemoj humanitarnoj krizi u Ukrajini i činjenici da je Rusija pod žestokim embargom, utjecaj na gospodarstva EU-a ipak bi mogao ostati ograničen
Izravne gospodarske veze između Rusije i srednje i istočne Europe ili europodručja prilično su ograničene, dijelom i zbog ruskog izolacionizma u nedavnoj prošlosti, pišu analitičari Raiffeisena (RBA), uz opasku da energetska ovisnost EU-a o Rusiji ostaje ključno pitanje Europe.
Uz to, potpora Uniji dolazi od solidnih globalnih gospodarskih izgleda jer su ključna gospodarstva (SAD i Kina) još manje izravno pogođena ovim ratom i još uvijek očekuje se scenarij 'razumnog' gospodarskog rasta.
vezane vijesti
Glavni kanali kojima sankcije nametnute Rusiji pogađaju Europu su 'šok opskrbe' - uska grla i nestašica određenih roba, nafte i plina podižu inflaciju potrošačkih cijena i cijene inputa - te kanal povjerenja u tržišta koji ruši povjerenje potrošača i industrije.
'Treće, Ukrajina se posljednjih godina razvila u određeno proizvodno i informatičko središte. Stoga se i ovdje mogu pojaviti određeni šokovi u europskim lancima opskrbe. Konačno, uvjeti financiranja odražavat će veće premije rizika i kratkoročnih negativnih kretanja na tržištima kredita i dionica', pišu analitičari RBA-e.
U europodručju će šok zbog ponude roba vjerojatno imati najveći utjecaj na rast, no zasad se ne očekuju ozbiljna previranja na financijskim tržištima jer je izloženost Rusiji 'podnošljiva'. S druge strane kraj izvoza u Rusiju treba se smatrati naglim i trajnim. Iako je prvo također više problem za pojedinačna poduzeća nego za gospodarstvo u cjelini, cijene i dostupnost potrebnih sirovina su vrlo važan čimbenik. Stoga se sama po sebi nameće usporedba sa šokovima zbog cijena nafte iz 1970-ih.
Ta se crna vremena ipak ne mogu ponoviti jer su se zapadna gospodarstva restrukturirala i više ne ovise o jeftinoj nafti - cijela se struktura gospodarstva pomaknula prema uslugama. 'Trenutnu situaciju karakteriziraju niži potencijalni rast i utjecaj pandemije. Ipak, u prvom i drugom tromjesečju očekujemo da će oporavak uslužnog sektora (prestanak ograničenja zbog koronavirusa) u početku kompenzirati pad industrijske proizvodnje', prognoziraju analitičari RBA-e.
Unatoč 'industrijskoj recesiji', u EU se očekuje kvartalna stopa rasta BDP-a od 0,6 posto u prvoj polovici godine, a u drugoj polovici očekuje se stagnacija ili umjeren rast proizvodnje te će ekonomska slabost nastati zbog manjka potražnje, ne zbog nestašica.
'Okruženje puno uskih grla u opskrbi i proizvodnji dobara zapravo je karakteristično za europsko gospodarstvo već dobrih godinu dana i nastavit će se, bilo povezano s covidom, bilo političkim razlozima. U srednjoj Europi najveći će utjecaj na rast imati smanjena domaća potražnja zbog relativno visoke razine inflacije koja snažno utječe na raspoloživ dohodak kućanstava i 'šoka ponude' koji utječe na industrijsku proizvodnju. Slično europodručju, drugi kvartal 2022. vjerojatno će biti bolji od ostatka godine, s obzirom na još uvijek kontinuiran oporavak od pandemije', ističe se.
Međutim u duljoj perspektivi poremećaji u industriji što proizlaze iz uskih grla u opskrbi energijom vjerojatno će usporiti gospodarski rast u zimu 2022. - 2023. Loš početak 2023. bit će ublažen priljevom sredstava iz fonda NextGenerationEU, a on bi trebao podržati ulaganja unatoč vjerojatno prolongiranoj slabosti industrije.
'Zbog rata će očito najjače stradati istočna Europa. Osim bespotrebnih razaranja nanesenih Ukrajini, samonanesena šteta ruskom gospodarstvu i posljedice u Bjelorusiji gurnut će cijelu regiju u duboku ekonomsku krizu. U slučaju Rusije očekujemo duboku i dugotrajnu recesiju, na tragu stagnacije u obliku slova L', zaključuju analitičari RBA-e.
