Agrokor će u 2011. investirati ukupno oko 1,5 milijardu kuna, najavili su u siječanjskom broju magazina Banka predsjednik nadzornog odbora Ivan Todorić i izvršni potpredsjednik zadužen za strategiju i tržišta kapitala Ivan Crnjac.

To je otprilike jednak iznos ulaganja kao i u 2010., a novac je ponajprije namijenjen povećanju efikasnosti, širenju i razvoju kompanija u koncernu, ali i nekim posve novim projektima. Ulaganja će se financirati pretežito vlastitim sredstvima, a tek manjim dijelom bankarskim kreditima, pojašnjavaju Todorić i Crnjac, s tim da je polovica spomenutoga iznosa namijenjena investicijama u maloprodaju, a druga polovica u proizvodnju. Također, glavnina od oko 75 posto planiranih ulaganja odnosi se na Hrvatsku, a ostatak uglavnom na Agrokorove operacije u BiH i Srbiji.

Jedna od najvažnijih novosti svakako je ulazak Agrokora u sektor energetike, a ta je najava, potvrđuju u koncernu, pobudila popriličan interes inozemnih investitora i dobavljača opreme. Riječ je o velikom projektu gradnje niza postrojenja za proizvodnju bioplina u sklopu Agrokorovih poljoprivrednih i prehrambenih tvrtki, koji će se odvijati pod kapom novoosnovane tvrtke Agrokor energija.

Naime, Agrokor je dosad drugima plaćao zbrinjavanje klaoničkog, zelenog i drugog otpada sa svojih farmi, koji će se sada koristiti za proizvodnju bioplina. Osposobljavanjem farmi da se same rješavaju opada će se ne samo uštedjeti na troškovima njegova zbrinjavanja već i vlastitom proizvodnjom podmiriti dio potreba za energijom, što je iznimno važno za održavanje konkurentnosti proizvodnje.

'Bioplinska postrojenja imaju velik potencijal. U svijetu ih je oko 12.000, od čega čak 8.000. u Njemačkoj, gdje država daje poticaje za takve investicije i jamči fiksnu cijenu otkupa energije u razdoblju od 12 godina.

I Hrvatska će morati krenuti sličnim putem, a uvjereni smo da u zemlji ima potencijala za 100 megavata bioplinskih postrojenja, što bi stajalo između 350 do 400 milijuna eura, s tim da se investicija isplati za tri do četiri godine. Agrokorove potrebe za energijom kreću se oko 50 megavata godišnje, a računamo da bi za tri godine mogli dosegnuti vlastitu proizvodnju od 20 megavata. Sirovinsku bazu imamo, a otpad bi se otkupljivao i od drugih. Uz bioplin, kao nusproizvod nastaju toplinska energija koja se može koristiti za plasteničku proizvodnju i sušare, te organsko gnojivo', pojašnjava Todorić.

Prema njegovim riječima u 2011. planirana je gradnja dva takva postrojenja, prvi od jednog megavata kod Vrbovca, te drugog od 8,3 megavata u Belju, što je investicija teška 25 milijuna eura.

Od ostalih većih ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni biznis koji čini veći udio Agrokorova poslovanja u 2011. u planu je nova 20 milijuna eura vrijedna klaonica u Belju, te isto toliko teška investicija u dogradnju nove proizvodne hale PIK-a Vrbovec. Gradit će se i nova 15 milijuna eura vrijedna vinarija u Belju. Za Vupik će se u vukovarskoj luci napraviti nova utovarno-istovarna rampa kako bi se omogućio prijevoz žitarica riječnim brodovima prema Rumunjskoj i Bugarskoj te dalje na istok.

Kad je pak riječ o ulaganjima u maloprodaju, za 2011. se najavljuje otvaranje pet novih Superkonzuma širom Hrvatske u kojima će se otvoriti nekoliko stotina novih radnih mjesta. Usto, Konzum s Kerumom pregovara o dugoročnom zakupu 83 prodavaonice toga maloprodajnog lanca u kojima je lani ostvareno 1,6 milijardi kuna prometa.

U Srbiji i BiH gdje Idea odnosno Konzum imaju po 120 prodajnih mjesta taj će se broj u sljedećoj godini povećati za dodatnih 50 mjesta u svakoj od tih zemalja. Također, u 2011. u funkciji će biti i Konzumov golemi distributivni centar u Dugopolju kod Splita.

No, jedna od najvažnijih novosti vezanih za najveći domaći maloprodajni lanac je svakako je najava da se u 2011. uz deset Superkonzuma otvaraju samoposlužne benzinske crpke, čime se ponuda usluga dodatno proširuje po uzoru na velike inozemne maloprodajne lance.

Jedna od najnovijih članica koncerna je IT tvrtka mStart sa stotinjak zaposlenih nastala izdvajanjem informatičkih odjela drugih članica koncerna, čime je stvorena jedna od najvećih informatičkih tvrtki u zemlji. Dodatno je u nju uloženo 100 milijuna kuna, a kako je nedavno objasnila starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić, time se zapravo željelo uštedjeti jer je postalo preskupo da svaka kompanija razvija svoj IT odjel. Stoga je odlučeno da se oni spoje i u budućnosti nude svoje usluge ne samo Agrokorovim tvrtkama, već i drugima, čime će se, napominju u Agrokoru, povećati iskorištenost kapaciteta.