Nakon blagog porasta inozemne zaduženosti u prvom tromjesečju ove godine, tijekom drugog kvartala inozemno je zaduživanje intenzivirano, uz prirast od oko 600 milijuna eura, podaci su iz najnovijeg Biltena HNB-a. Od toga je prirasta, kako se napominje, oko 100 milijuna eura posljedica slabljenja tečaja eura prema američkom dolaru.

Porastu vanjskog duga u drugom ovogodišnjem tromjesečju poglavito je pridonio rast inozemnih obveza središnje države. U istom su razdoblju i privatna poduzeća povećala inozemnu zaduženost, a u manjoj mjeri i nebankarske financijske institucije, dok su poslovne banke i javna poduzeća smanjile inozemne obveze, navode iz središnje banke.

Prirast duga središnje države u drugom tromjesečju, nakon neznatnog rasta u prva tri mjeseca, rezultat je izdavanja obveznice vrijedne 1,5 milijardi američkih dolara u travnju. Dug je dodatno povećan zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta u iznosu od oko 300 milijuna eura u sklopu procesa restrukturiranja. Krajem lipnja ukupni inozemni dug države iznosio je 8,2 milijarde eura, što je udio od 17,6 posto u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske.

Nakon slabog zaduživanja u prvom tromjesečju kod poslovnih je banaka u drugom tromjesečju zabilježeno primjetno smanjenje inozemne pasive. Tome je pridonio priljev deviznih sredstava u bankarski sektor na temelju inozemnog zaduživanja države. Stoga je ukupan dug poslovnih banka na kraju lipnja bio za oko 300 milijuna eura manji u odnosu na kraj 2011. Inozemni dug banaka na kraju lipnja iznosio je 11,3 milijarde eura ili 24,2 posto ukupnog hrvatskog vanjskog duga .

Stanje duga ostalih domaćih sektora (pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) u drugom tromjesečju 2012. povećalo se ponajprije zbog inozemnog plasmana obveznice Agrokora od 300 milijuna eura. Izuzevši to, nakon blagog rasta u prva tri mjeseca, kod privatnih se poduzeća u drugom tromjesečju inozemna zaduženost blago povećala jedino s osnove duga prema vlasnički povezanim poduzećima u inozemstvu, napominju analitičari HNB-a.

Ukupni inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem prvog ovogodišnjeg polugodišta iznosi je 20,16 milijardi eura, čime je u ukupnom dugu dosegnuo udio od 43,4 posto.

Vanjski dug po osnovi izravnih ulaganja krajem lipnja iznosio je pak 6,9 milijardi eura (udio od 14,8 posto).