Takvo kretanje duga pretežno je posljedica smanjenja duga banaka, a manjim dijelom i poduzeća, dok je sektor države blago povećao svoje inozemne obveze.

Nakon kratkotrajnog povećanja duga u prosincu prošle godine, poslovne su banke u siječnju 2010. smanjile svoje inozemne obveze. Ponajviše na osnovi gotovine i depozita nerezidenata, i to za 500 milijuna eura.Smanjenje inozemnih obveza banaka, zabilježeno u siječnju, rezultiralo je padom udjela inozemnog duga banaka u ukupnome inozemnom dugu RH na manje od četvrtine.

Ostali domaći sektori, pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR, nastavili su bilježiti blagi pad inozemnog duga koji je otpočeo krajem prošle godine, i to još za 200 milijuna eura.

Najveći je pad i dalje vidljiv kod nebankarskih financijskih institucija, osobito poduzeća za leasing, a u manjoj mjeri i kod HBOR-a. Poduzeća u javnom i mješovitom vlasništvu također su zabilježila blagi pad duga. Dug većinski privatnih poduzeća ostao je na razini iz prosinca 2009. godine.

Dužničke obveze s osnove izravnih ulaganja u siječnju 2010. povećane su za 68 milijuna eura. Taj se prirast gotovo u cijelosti odnosio na privatna poduzeća, koja su time donekle nadomjestila smanjeno zaduživanje kod inozemnih banaka.