Treći mjesec zaredom inozemni dug bilježi pad na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj zabilježeno daljnje usporavanje rasta
Prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug je na kraju kolovoza iznosio 46,4 milijarde eura, što je 0,3 posto manje nego na kraju srpnja te 1,1 posto više nego na kraju kolovoza 2010. godine. U odnosu na stanje na kraju prošle godine, inozemni je dug niži za 139 milijuna eura, odnosno 0,3 posto.
Smanjenju duga pridonijelo je razduživanje financijskog sektora i smanjenje duga po osnovi izravnih ulaganja.
U suprotnom smjeru, dakle na rast vanjskoga duga, najviše je utjecao sektor privatnih poduzeća čiji je dug na kraju kolovoza iznosio 11,1 milijardu eura. Međutim, najveći rast duga tog sektora zabilježen je još u siječnju, kada je dug porastao za 281 milijun eura u odnosu na prosinac 2010. godine, dok je u mjesecima koji su slijedili dug spomenutog sektora stagnirao.
Ukupni vanjski dug javnog sektora na kraju je kolovoza iznosio 14,4 milijarde eura, od čega najveći dio čini dug države (6,9 milijardi eura), a slijedi dug javnih trgovačkih društava (5,9 milijardi eura). Inozemni dug tog sektora porastao je za 0,1 posto u odnosu na kraj 2010. godine, čemu je pridonio rast duga države od 4,7 posto te javnih poduzeća od 2,4 posto.
Analitičari Raiffeisen banke do kraja godine očekuju blage promjene rasta inozemnog duga s obzirom da država više nije izlazila na inozemna tržišta, da je rast kredita banaka i dalje razmjerno blag i da je domaća potražnja i dalje slaba.
Zbog formiranja nove vlade ne očekuju novi izlazak na inozemna tržišta ni u prvom tromjesečju 2012. godine. Unatoč sporom rastu inozemnog duga, zbog vrlo slabog očekivanog rasta BDP-a analitičari RBA prognoziraju da bi udio vanjskog duga u BDP-u mogao dosegnuti 103,4 posto.