Prema Izvješću o mirovinskom osiguranju za 2024. godinu, oko 21 milijun njemačkih umirovljenika bi sljedeće godine trebalo očekivati veće mirovine. Prve procjene govore o usklađivanju mirovina od 3,5 posto, no konačnu će odluku donijeti Njemački mirovinski zavod tek na proljeće.

Mirovine se u Njemačkoj usklađuju jednom godišnje, u srpnju. Odluka o tome se donosi najmanje dva mjeseca ranije i ovisi o gospodarskim kretanjima, ponajprije cijena i plaća.

Statističari bilježe rast plaća i cijena po svakom tromjesečju. U prvom su kvartalu ove godine plaće realno porasle za 3,8 posto, a nominalno za 6,4 posto, dok su u drugom kvartalu plaće rasle za 3,1 posto realno, a 5,4 posto nominalno. S druge strane, stope inflacije su niske; u kolovozu oko 1,9 posto, a u rujnu 1,6 posto. To znači da inflacija vrlo vjerojatno neće odmah pojesti mirovine, piše Fenix-magazin.de.

Procjene nisu uvijek točne

Ipak, treba reći kako procjene rasta mirovina u Njemačkoj nisu uvijek točne. Lani su procjene bile također 3,5 posto, ali su mirovine zapravo usklađene po stopi od 4,7 posto. 

No, kad bi se ova prognoza ostvarila, umirovljenici koji primaju iznos od 2000 eura, mogu računati na povišicu od otprilike 70 eura. Njemački su mediji napravili izračune za potencijalno usklađivanje po stopama između tri i četiri posto. Po tome bi mirovine od 800 eura rasle za 24 do 32 eura, od 900 za 27 do 36 eura, od 1200 eura od 36 do 48 eura. Mirovine u iznosu od 1500 eura bi bile više za 45 do 60 eura, a one od 1800 eura bi porasle za 54 do 72 eura. 

Riječ je o bruto svotama, što znači da se na te iznose uplaćuju doprinosi za zdravstveno osiguranje i njegu. Kad bismo gledali prosječnu neto mirovinu, koja iznosi 1266 eura, usklađivanje od 3,5 posto bi donijelo još 42 eura. 

Razlike u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se, pak, usklađivanja provode dvaput godišnje, u siječnju i srpnju. Ove godine stope usklađivanja su iznosile 4,19 i 7,46 posto, ponajprije zahvaljujući rastu plaća, s obzirom na to da se usklađivanje mirovina vrši po formuli koja u obzir uzima rast plaća i inflacije u omjeru 70:30 u korist većeg faktora rasta. Oba usklađivanja zajedno su na prosječni iznos mirovine dodala oko 60 eura.

Kako bi osigurale već rast mirovina, jer one u ovom trenutku čine tek 43,4 posto prosječne plaće, umirovljeničke udruge već godinama zahtijevaju promjenu formule usklađivanja, kako bi ona u obzir uzela 100 posto većeg faktora rasta, neovisno o tome je li riječ o rastu plaća ili inflacije.

Iz Vlade su još potkraj 2022. godine najavili mogućnost kompromisa, ponudivši izmjenu formule usklađivanja u omjeru 85:15. O tome je bilo riječi i na prošlomjesečnoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, gdje je rečeno da će se nova formula usklađivanja početi primjenjivati od 1. srpnja sljedeće godine, jer je prije toga potrebno obaviti redovitu proceduru izmjena propisa.

Bez značajnijih povećanja

No, analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper upozorava da takav kompromis ne bi donio značajna poboljšanja umirovljenicima, jer formula usklađivanja služi čuvanju realne vrijednosti mirovina u odnosu na rast plaća i inflacije. Upozorio je da je zbog toga jaz između mirovina i plaća sve veći.

Također, naglasio je da čak ni s novom formulom usklađivanja u omjeru 85:15, umirovljenici ne trebaju računati na značajnija povećanja.

'U 2025. zaboravimo na postotke usklađivanja od četiri do osam posto jer je inflacija smanjena, a značajnog rasta plaća više neće biti! U tom slučaju, nova formula 85:15 značit će rast mirovina za jedan do dva eura u odnosu na formulu 70:30', zaključio je analitičar mirovinskog sustava.