Dok se Sindikati javnih službi grčevito bore za neodrživo povećanje plaća za šest posto, većina zaposlenih u privatnim tvrtkama stoički prihvaća zamrzavanje ili čak smanjenje plaća, nastojeći pod svaku cijenu sačuvati radno mjesto
Zamrzavanje plaća i očuvanje radnih mjesta, ali bez novog zapošljavanja, opće je prihvaćena protukrizna mjera među poslodavcima, pokazuje istraživanje koje je proveo tportal i agencija Hendal na uzorku od 402 poslovna subjekta.
Rezultati istraživanja potvrđuju nepovoljne trendove na tržištu rada, ali podaci ipak nisu tako dramatični. Premda velika većina ispitanika (73,9 posto) u ovoj godini ne planira novo zapošljavanje, samo 12,4 posto njih namjerava smanjiti broj zaposlenih. Istovremeno, 12,4 posto poduzetnika s optimizmom gleda u budućnost te namjerava zaposliti nove djelatnike.
Službeni podaci o kretanju zaposlenosti nešto su mračniji. Naime, u prva tri mjeseca u Hrvatskoj je bez posla ostalo gotovo 50.000 ljudi, registrirani broj nezaposlenih povećan je za približno 27.000 osoba, a stopa nezaposlenosti popela se na 15 posto. Ovi podaci neprijeporno svjedoče o tome da je u ovoj godini znatno više ljudi ostao bez posla nego što ih se uspjelo zaposliti. Utješno je to što se, nakon najvećeg udara siječnju, trend rasta nezaposlenosti ipak usporava, a s početkom turističke sezone možemo očekivati i blago smanjenje nezaposlenosti.
Sretnici koji su uspjeli zadržati posao posljedice krize osjećaju na vlastitom džepu. Većina poslodavaca je u proturecesijske mjere uključila i zamrzavanje plaća, a oni koje je kriza jače pogodila odlučili su se i na kresanje troškova radne snage. Tako čak 79,6 posto sudionika istraživanja planira zadržati prosječne plaće na istoj razini, a 11,2 posto ih namjerava smanjiti. Samo mali dio (9,2 posto) onih koji se dobro nose s krizom planiraju zaposlenima povećati plaće.
Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća po zaposlenom u veljači ove godine iznosila je 5.230 kuna i, u odnosu na prosječnu plaću za prosinac 2008, bila je manja za 180 kuna ili 3,33 posto. Ovi podaci pokazuju da je u 2009. godini nastupio i nominalni pad prosječnih plaća, nakon što je u protekloj godini zabilježen realni pad zarada hrvatskih građana.
Ako uzmemo u obzir i činjenica da oko dvije trećine zaposlenih prima plaću manju od prosjeka na razini države, nema sumnje da recesija sve jače ugrožava životni standard većine Hrvata.
