Domaći kvalitetni proizvodi moraju postati ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma, koji kao i izvozna grana može pridonijeti boljoj konkurentnosti i prihodima proizvođača, glavna je poruka s manifestacije "Hrvatski proizvod za hrvatski turizam" koja se održava u srijedu i četvrtak u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK)
Ta specijalizirana akcija za turizam, iz sklopa veće akcije HGK "Kupujmo hrvatsko", okupila je u zagrebačkom Plaza Event Centru 65 različitih izlagača, velikih i malih proizvodnih tvrtki, OPG-ova, obrtnika i drugih, kao i brojne hotelijere, ugostitelje i druge predstavnike turističkog sektora, koji će u dva dana te manifestacije moći izravno dogovarati i konkretnu suradnju i poslove.
Napomenuvši da je akcija "Kupujmo hrvatsko" u 20 godina trajanja već urodila brojnim suradnjama i poslovima domaćeg turizma i proizvođača, OPG-ova i drugih, predsjednik HGK Luka Burilović naglasio je da su zbog velikog zanimanja i ograničenog prostora morali ograničiti broj izlagača.
vezane vijesti
"Sve više domaćih tvrtki želi aktivno povezivanje s hrvatskim turizmom. Takva suradnja je nemjerljivo važna za cijelo hrvatsko gospodarstvo, a ovakve manifestacije dodatno pridonose i promociji hrvatskih proizvoda, koji bi se više trebali promovirati u turističkoj promociji, kao što bi i hotelski lanci u Hrvatskoj trebali više koristiti domaće proizvode u svojim objektima, mada je i takvih sve više", kazao je Burilović.
Važnost većeg povezivanja hrvatskog turizma i proizvođača, pogotovo prehrambene, građevinske, drvne/namještajne i drugih industrija, radi još boljih rezultata u turizmu i gospodarstvu istaknuo je i ministar turizma Gari Cappelli, navodeći da je u nekim hotelskim kućama, poput malološinjske Jadranke, grupacije Bluesun i drugih sve veći udjel hrvatskih proizvoda - penje se na više od 70 posto.
"S porastom investicija u turizmu, koje će iduće godine, ako se uspiju dovršiti zakonske izmjene da bi se omogućilo lakše i šire bavljenje zdravstvenim turizmom i jači razvoj turizma na kontinentu, prijeći milijardu eura, svaki hrvatski kvalitetni proizvod iz bilo koje branše moći će naći svoje mjesto u turizmu. Tome će pridonijeti i mjere Ministarstva turizma i promotivne aktivnosti Hrvatske turističke zajednice iduće godine, koje će biti iskorak u odnosu na do sada", kazao je Cappelli.
Najavio je i da se od iduće godine u turizmu očekuje da bude dinamična, pogotovo u pred i posezoni, poručujući da ga "nekad i ljuti što se o turizmu priča negativno, da je turista previše i slično, a ne vidi se da turizam zapošljava, otvara mogućnosti za izvoz i donosi nešto dobro".
Izaslanik i savjetnik hrvatske predsjednice Marko Jurčić povezivanje turizma i hrvatskih proizvođača označio je važnim za konkurentnost i jednih i drugih, ocjenjujući da "turizam treba poduplati prihode i prepoloviti udjel u BDP-u, koji sada iznosi oko 20 posto, jer će to značiti da su nam i drugi sektori postali jači nego sada".
Ocjenjujući da domaćih proizvoda još nema u hrvatskom turizmu onoliko koliko bi ih moglo biti, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar naglasio je da je ta kompanija prisutna u hotelima i drugoj turističkoj ponudi, kao i da je turizam iznimno važan za izvoz.
"Vegeta je najviše uspjela zahvaljujući turizmu, jer su je turisti iz Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, ljetujući u Hrvatskoj, kupovali i odnosili u svoje zemlje, što je potaknulo i potražnju te naš izvoz u te zemlje, u kojima Vegeta danas ponegdje zauzima i više od 50 posto tržišta", ispričao je Pucar.
Goran Filipović, član uprave Jadranke, i Jako Andabak, vlasnik Sunce koncerna-grupacije Bluesun, istaknuli da njihovi ljudi stalno na terenu po Hrvatskoj traže i zaposlenike, i domaće, kvalitetne proizvode i partnerstva, pri čemu su najvećim izazovima izdvojili često neorganizirano selo i OPG-ove, logističke i prijevozne probleme te nedovoljne količine svježe robe koju mogu naći.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina osvrnuo se na problem nedostajućeg broja radnika u turizmu. To će nastojati, kako je najavio, premostiti ranijim održavanjima sajmova poslova u turizmu, ali i zaokretom u strukovnom obrazovanju te osnivanjem nekoliko centara kompetencija.
"Hotelijeri zadnjih godina sve više ulažu u nabavu domaćih i autohtonih proizvoda, ali i u poboljšanje uvjeta rada, od većih plaća i gradnje i otvaranje smještajnih hotela za radnike do boljih ugovora i sigurno se može još puno toga osvijestiti za još bolje rezultate no proces je u tijeku i vjerujemo u još bolje rezultate", poručio je Glavina.
