Jedna od najvećih svjetskih investicijskih banaka, američki Goldman Sachs, prošlog tjedna svoje je klijente upozorila da bi u budućnosti burzovni krahovi mogli biti prouzročeni računalima. Podsjećajući na događaje s početka veljače, kad je na američkim burzama došlo do snažnih oscilacija i rasprodaje vrijednosnih papira, bankari Goldman Sachsa smatraju da je ta rasprodaja bila 'simptom puno šireg rizika, rastuće 'financijske osjetljivosti' u postkriznom razdoblju'.

Američke su burze prvih dana veljače bile blizu panici. Dow Jones indeks je 5. i 8. veljače zabilježio svoja dva najveća pada u povijesti (preko tisuću bodova, odnosno oko pet posto svoje vrijednosti, u svakom od ta dva dana) da bi se u međuvremenu djelomično oporavljao, a brokeri i financijaši istovremeno su tražili nekakvo suvislo objašnjenje za takve skokove. Među pokušajima da razjasne koji su točno razlozi za tako strme padove nije nedostajalo onih koji su govorili: 'Krivite računala.'

Optužba nije nova i financijaši već neko vrijeme upozoravaju da bi se računala kao krivce za krahove moglo prozivati sve češće. Vrijednosti dionica, obveznica i niza drugih financijskih instrumenata kojima se trguje na burzama trebale bi biti odraz realne ekonomske situacije. Njihove cijene bi tako trebale ovisiti o uvjetima u kojima se nalazi gospodarstvo i tome kako se pojedina kompanija, ili neki drugi izdavač vrijednosnica, snalazi u tim uvjetima. Prema tome, promjene na tržištu trebale bi biti razlozi pada ili rasta cijena na burzama.

No u prošlotjednoj poruci klijentima iz Goldman Sachsa objašnjavaju da pod pojmom 'financijska osjetljivost' misle 'na nestabilnost cijena koja ne proistječe iz promjena pokazatelja na tržištu, nego onu koja proistječe iz samih tržišta'. Drugim riječima, sudionici na tržištu reagiraju na samo tržište, a ne na vanjske uzroke. Kao da, primjerice, naftne kompanije podignu cijenu benzinu isključivo zato što to rade i druge kompanije, unatoč tome što u istom trenutku nigdje u svijetu ne postoji problem s opskrbom naftom.

U srži problema nalazi se postepeni dugogodišnji rast uloge koju računala imaju na financijskim tržištima, odnosno burzama. Prije tridesetak i više godina računala su bila efikasna zamjena za papirnatu evidenciju trgovanja, no sve važne odluke i transakcije donosili su i provodili brokeri i investitori. S vremenom su slike frenetičnog trgovanja na burzama postale prošlost jer su računala preuzela i izvršavanje transakcija i više nije bilo potrebno nadvikivati se s drugim brokerima nego se posao na burzi mogao obavljati uz kavicu i računalo iz nekog luksuznog ureda.

Posljednjih petnaestak godina situacija se dodatno mijenja s rastom tzv. algoritamskog trgovanja, u kojem sve sofisticiraniji i kompleksniji računalni algoritmi, uzimajući u obzir tisuće podataka s tržišta, izvršavaju milijune i milijune transakcija unutar zadanih okvira. I iako je algoritme moguće donekle modelirati da donose odluke kakve bi, temeljem istih podataka, možda donijeli i stvarni brokeri, takvi procesi imaju svoja ograničenja. Razvoj računala ipak još nije stigao toliko daleko da bi ona shvaćala zašto pojedini događaj utječe na cijene dionica na određeni način, nego ih se jednostavno programira da na podatke s tržišta reagiraju na način na koji tržište uobičajeno reagira u takvim slučajevima.

A kad se odluke automatiziraju na taj način, uvijek postoji mogućnost pogreške koja može imati vrlo ozbiljne posljedice. Jedan od najpoznatijih primjera za to bio je 'munjeviti krah' (engl. flash crash) koji se dogodio 6. svibnja 2010. na američkim burzama. Trgovanje je tog dana od jutra bilo uobičajeno da bi u rano poslijepodne došlo do snažnog pada i oporavka burzovnih indeksa. U otprilike dvadesetak minuta, od 14:45 pa do 15:05, Dow Jones indeks, a slično su se kretale i druge američke burze, uspio je zaroniti za gotovo tisuću bodova, odnosno desetak posto svoje tadašnje vrijednosti, i oporaviti se na razini približno onoj s koje je krenuo.

Slučaj je dugo ostao nerazjašnjen i mnogi su sumnjali da se radilo upravo o nekakvoj pogrešci u silnim računalnim mrežama i sustavima koji su bili zaduženi za velik dio trgovanja na burzama. Sumnje su proizlazile iz činjenice da nije postojao nikakav javno poznat razlog zbog kojeg bi cijene krenule dolje, a posebno ne tako naglo, i nagađalo se da je negdje u sustavu došlo do pogreške na koju su onda automatski reagirali i ostali brokerski sustavi, sve dok cijene nisu toliko pale da su sustavi opet procijenili da je tržište došlo toliko nisko da se opet isplati kupnja dionica i cijene su ponovo krenule gore.

Tek pet godina kasnije američki regulatori su optužili jednog brokera da je zloupotrijebio rupe u zakonodavstvu i iskoristio manjkavosti koje donosi automatizirano trgovanje, što je onda dovelo do spomenutog 'munjevitog kraha'. No spomenuti polusatni košmar na burzama pokazao je što se može dogoditi kad kontrolu nad trgovanjem uvelike preuzmu algoritmi i strojevi.

Kad su se burze uzburkale početkom veljače, reakcije su bile slične i financijski stručnjaci su još jednom ukazali na činjenicu da računala danas obavljaju nezamislivo puno transakcija u izuzetno kratkom vremenu, što možda i ne bi bio problem da se sve te transakcije ne prelijevaju u milijarde i milijarde dolara. Jedan stručnjak iz američke investicijsko-brokerske kuće Jones Trading objasnio je tada da se radi o 'kompliciranim financijskim modelima bez ljudskog utjecaja' te da se padovi dionica 'ne mogu racionalizirati'.

Dodatni simptom raskoraka između ljudi i strojeva stigao je i ovog tjedna opet iz Goldman Sachsa. Računalni model te banke ukazuje na to da bi se na tržištu uskoro mogao pojaviti negativan trend, no bankari iz te banke svoje klijente uvjeravaju da se ne moraju brinuti. Tvrde da model daje iskrivljene rezultate jer se zasniva na pokazateljima koji u sadašnjoj situaciji i kombinaciji s uvjetima na tržištu ne daju sliku stvarnog stanja gospodarstva.

Bankari Goldman Sachsa koji su prošlog tjedna upozorili klijente na 'financijsku osjetljivost' što bi, zahvaljujući tome što velik dio trgovanja danas obavljaju računala i algoritmi, mogla povećati rizik od krahova na tržištima na nedavnoj konferenciji napomenuli su da su se takvi dosadašnji krahovi događali u trenucima kad je gospodarstvo općenito bilo u porastu, što neće uvijek biti slučaj. Oni drže da će 's vremenom strojevi i umjetna inteligencija biti toliko pametni da će tipični strojni broker biti bolji od tipičnog ljudskog brokera'. No dodali su i da je glavni problem s računalima to da su u suštini 'vrlo jednostavna' i ona sama 'nemaju novca', pa onda 'kad zagusti... strojevi se jednostavno isključe'. A financijašima tada padne mrak na oči.