Samo u SAD-u u travnju je četiri milijuna radnika dalo otkaz dok je u ožujku to napravilo 4,5 milijuna ljudi. No te bi brojke mogle ili ostati iste ili se povećati sljedećih mjeseci jer se trend masovnih otkaza nastavio i nakon pandemije, a zaposlenici žele veće plaće, nove izazove i fleksibilne načine rada. Zanimljivo je i to da neki radnici daju otkaz samo zbog povratka u urede nakon dvije godine hibridnog i rada od doma.

No sve to događa se uslijed nove gospodarske krize, inflacije i rata u Ukrajini, što, kako upozoravaju ekonomisti, najavljuje novu recesiju i teška vremena. Zato stručnjaci savjetuju ljudima koji se sljedećih mjeseci spremaju na davanje otkaza da prvo skoče pa kažu 'hop'.

Prema istraživanju PwC-a, svaki peti ispitanik promijenit će posao u sljedećih 12 mjeseci. Konzultantska tvrtka je u utorak na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu predstavila svoje Globalno istraživanje nada i strahova radne snage u 2022., u kojem je ispitano više od 52.000 radnika u 44 zemlje. Ispitanici su naveli da ih potreba za većom plaćom i napretkom te želja da 'budu svoji' potiču na razmišljanje o promjeni posla, piše CNBC.

Pritom oko 35 posto ispitanika planira tražiti od svojih poslodavaca povišicu u sljedećih 12 mjeseci. Pritisak za veću naknadu najveći je u tehnološkom sektoru, u kojem je 44 posto ispitanika koji rade u industriji navelo da planiraju tražiti povišicu. S druge strane samo 25 posto onih iz javnog sektora učinit će isto. Prednjače generacija Z i milenijalci te do početka sljedeće godine, prema Deloitteovu istraživanju, žele biti na novom radnom mjestu.

Ključno za tvrtke je ulaganje u digitalnu transformaciju i vještine radnika - poslodavci se moraju usmjeriti na ljudske resurse te njihovu edukaciju i usavršavanje, jer će u suprotnom nastaviti gubiti ljude.

Ulaganje u ljude

Istovremeno se tržište rada rapidno mijenja uslijed rastuće inflacije, povećanja kamatnih stopa i gospodarskih poremećaja. Zbog toga je povećana vjerojatnost pojave ekonomske kontrakcije, a koja će imati znatne posljedice na radnike.

'U gotovo svim slučajevima zaposlenici bi trebali malo bolje razmisliti prije nego daju otkaz. To je velika odluka i često nije lako odvagnuti sve prednosti i nedostatke, a potencijalni ekonomski pad čini tu računicu još težom', rekao je za CNBC Make It Anthony Klotz, profesor na Sveučilištu Texas A&M te autor izraza velika ostavka.

'Prvi otkazi onima koji su zadnji došli'

Stručnjaci za karijeru kažu da bi prilikom traženja posla ljudi trebali imati na umu da će, ako odu iz neke tvrtke, zbog gospodarske i geopolitičke situacije možda biti žrtve otkaza u drugim tvrtkama i da će se poslodavci, koliko god novi radnik bio marljiv, možda voditi pravilom da prvi idu oni koji su zadnji došli.

Otpuštanja su neminovna u recesiji jer tvrtke tada nastoje smanjiti troškove. Procjenjuje se da su u prošloj globalnoj financijskoj krizi 2008. i 2009. izgubljena 22 milijuna radnih mjesta, a upravo tada su tvrtke prednost dale radnicima s dužim radnim stažem.

'Ne predviđam drastičnu promjenu te filozofije iz razloga koji sežu od lojalnosti poslodavaca do vremena potrebnog za uključivanje i obuku mladih radnika prije nego što se vidi njihov potpun učinak', rekao je Adam Samples, predsjednik tvrtke za zapošljavanje Atrium.

Zato stručnjaci kažu da bi radnici trebali pažljivo odvagnuti rizike i nagrade ako žele otići s trenutnog radnog mjesta, kao i da trebaju pratiti kako se mijenja okruženje radnih mjesta i razmisliti hoće li moći ili ne opravdati svoju vrijednost u novoj ulozi, koja bi ih mogla 'spasiti' u recesiji.

Otporni i manje otporni sektori

Savjetuju da, ako već mijenjate posao, istražite kako stoji vaš sektor ili neki drugi u koji želite prijeći, odnosno koji su sektori bili pogođeni, a koji su napredovali u recesiji. Najpogođeniji su ugostiteljstvo, maloprodaja, nekretnine te putovanja i turizam jer ljudi postaju štedljiviji, no otpornost su pokazali važni sektori poput zdravstva, komunalnih usluga, osnovnih namirnica i prijevoza.

'Umjesto da ciljate na najvišu moguću plaću, usredotočite se na pregovaranje o pogodnostima koje će vam donijeti vrijednost i poboljšati ukupnu ravnotežu između posla i privatnog života, poput plaćenog godišnjeg i slobodnih dana, fleksibilnog načina rada i edukacije. Na taj način i dalje dobivate dodatnu vrijednost', pojasnila je stručnjakinja za karijere Amanda Augustine.