Nema sumnje da će sve banke u EU, pa tako i hrvatske, pretrpjeti velike gubitke zbog gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa. Provjerili smo koje se mjere poduzimaju na razini Europske unije kako bi se ublažili pogubni utjecaji pandemije te kako se hrvatske banke nose s koronakrizom
Analitičari procjenjuju da bi negativni učinci na svjetsko gospodarstvo mogli biti usporedivi s velikom krizom iz 1929., stoga je iluzorno očekivati da će bilo koji segment europskog gospodarstva biti pošteđen toga.
Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, upozorava da su velike banke u Uniji već počele povećavati rezervacije na kredite i time umanjivati rezultate poslovanja u ovoj godini. Primjerice, španjolski Banco Santander povećao je rezervacije za 3,9 milijardi eura, britanski Barclays za 2,1 milijardu eura, a talijanski Unicredit u iznosu od 900 milijuna eura.
vezane vijesti
Kako bi se ublažio utjecaj pandemije na kapital banaka na razini Europske unije, pripremaju se promjene u regulativi koje će omogućiti lakše kreditiranje gospodarstva i građana u iznosu do čak 450 milijardi eura.
Dolazak koronakrize uzdrmao je i hrvatske banke. Premda je dobit vodećih financijskih kuća u prvom tromjesečju i dalje na visokoj razini, osjetno je manja nego prošle godine.
Zagrebačka banka u prvom je kvartalu zaradila 444 milijuna kuna, što je za 17,8 posto manje nego u istom razdoblju lani. Dobit Privredne banke potonula je 17,7 posto, na 217,6 milijuna kuna, a Hrvatske poštanske banke 47 posto, na 35,2 milijuna kuna.
Znatno snažniji pritisak na poslovanje banaka očekuje se u drugom tromjesečju zbog slabljenja kreditne aktivnosti i uvođenja moratorija na otplatu kredita.
'Očekujemo da će domaće banke imati značajno povećanje rezervacija zbog izglednog povećanja tzv. loših kredita jer velik broj subjekata neće biti u stanju redovno servisirati svoje obveze ni nakon isteka moratorija', procjenjuje Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
Kako bi lakše prebrodile krizu, hrvatske banke su ove godine odustale od isplate dividendi, a mjerama monetarne politike osigurana im je dodatna likvidnost.
Adrović smatra da, unatoč katastrofičnim procjenama kretanja gospodarstva u ovoj godini, hrvatski bankarski sustav nije ugrožen.
'Banke u Hrvatskoj su sigurne zahvaljujući svojoj visokoj kapitaliziranosti i prilično konzervativnim politikama te se štediše ne trebaju brinuti za svoj novac. Banke cijelo vrijeme nastoje voditi odgovornu i uravnoteženu politiku vodeći računa i o interesima ulagača, štediša i dužnika, odnosno korisnika sredstava', zaključuje čelni čovjek HUB-a.
