Posebno perspektivnim područjima za suradnju označeni su energetika, petrokemijska i kemijska industrija, metalurgija, brodogradnja, graditeljstvo, drvna industrija, poljoprivreda i prehrambena industrija te turizam.

Forum je održan u sklopu službenog posjeta predsjednika Vlade Ukrajine Volodimira Grojsmana Hrvatskoj.

Premijer Andrej Plenković, koji je govor otpočeo na ukrajinskom jeziku, kazao je kako i sličnost jezika govori o bliskosti kultura dvaju prijateljskih naroda koji imaju puno zajedničkih povijesnih poveznica.

Kazao je kako podaci o rastu robne razmjene u prošloj godini dovoljno govore o tome što za hrvatske poslovne ljude znači tržište od 45 milijuna ljudi sklonih Hrvatskoj, a isto tako je hrvatsko tržište zanimljivo ukrajinskim poslovnjacima kao europsko tržište.

Tome može pridonijeti i pravni okvir, a to je sporazum o pridruživanju između EU-a i Ukrajine koji omogućuje hrvatskim gospodarskim subjektima da na jednak način pristupaju ukrajinskom tržištu kao i svi drugi poslovni subjekti iz EU-a, kazao je.

Dodao je kako je Hrvatska u izrazito povoljnom gospodarskom trenutku - BDP raste, javni dug pada, proračunski manjak je rekordno nizak, raste zaposlenost, pada nezaposlenost, a tri svjetske rejting agencije negativne izglede za kreditni rejting su zamijenile stabilnima.

To je pozitivan okvir za rad Vlade na nastavku gospodarskog rasta i razvoja te kreiranju poslovne klime koja će biti prihvatljiva za ulagače i jednako dobra i za naše poslovne subjekte, rekao je Plenković.    

Ocijenio je da iskustvo koje brojne hrvatske kompanije imaju u realizaciji međunarodnih projekata pokazuje da sigurno imaju šansu i na ukrajinskom tržištu. Kao područja moguće suradnje pri tome je naveo prehrambenu i tekstilnu industriju, energetiku i brodogradnju.

Plenković od gospodarstvenika očekuje iskorištavanje pozitivnog političkog okvira koji je, kako je kazao, najbolji unazad 25 godina. 

Ukrajinski premijer Volodimir Grojsman istaknuo je kako je potencijal za jačanje gospodarske suradnje dviju zemalja velik, posebice u energetici, turizmu, poljoprivredi i visokim tehnologijama.

Pozitivnim je ocijenio inicijativu Tri mora predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, kao i inicijativu gradnje plinovoda koji bi spojio Hrvatsku i Ukrajinu.

Predsjednik HGK Luka Burilović i predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Ukrajine Genadij Čižikov su istaknuli kako dvije zemlje vežu prijateljski odnosi, kako suradnja postoji i među gospodarstvima, ali da ima prostora za jačanje gospodarske suradnje.

Burilović se nada da poboljšanje suradnje tek dolazi, a kao neka od područja izdvojio je energetiku, turizam, poljoprivredu i prehrambenu industriju i brodogradnju.

Čižikov je također kazao kako Ukrajinci žele ojačati suradnju na području turizma, farmaceutike, strojarstva, energetike, te kako žele pomoć hrvatskih tvrtki u izlasku na treća tržišta. 

Na forumu su sudjelovale 22 ukrajinske tvrtke i 42 hrvatske među kojima Podravka, Vindija, Dalekovod, Končar EI, Institut IGH, Ina, Ericsson Nikola Tesla, Luka Vukovar itd.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2016. godini robna razmjena između Hrvatske i Ukrajine iznosila je 76 milijuna američkih dolara, što je povećanje od 66 posto u odnosu na 2015. godinu.

U istom razdoblju izvoz Hrvatske u Ukrajinu iznosio je 33,4 milijuna dolara, što je povećanje od 147 posto, dok je uvoz iz Ukrajine iznosio 42,7 milijuna dolara, što je povećanje od 32 posto.

U 2016. Hrvatsku je posjetilo 64,7 tisuća turista iz Ukrajine, što je rast od 28 posto prema godini ranije. U tom je razdoblju ostvareno 415.698 noćenja.