Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić rekao je da su iskustva drugih država pokazala da je jedan od najvećih strahova stanovništva pritisak na rast cijena zbog same činjenice uvođenja eura. Upravo zbog toga posebnu pozornost pridali su zaštiti potrošača, dodao je.

- Točno je da su iskustva drugih država pokazala da postoji određeni blagi pritisak na porast cijena, ali jednokratni, u trenucima uvođenja, rekao je Savić.

- Ne očekujemo da ulazak u eurozonu zbog same te činjenice kreira dodatni inflacijskih pritisak, ali posebnu pozornost posvetit ćemo svim mehanizmima koji utječu na neopravdano povećanje cijena zbog ulaska u europodručje, rekao je.

Viceguverner HNB-a Michael Faulend ispričao je priču iz Njemačke iz vremena kad je ta zemlja uvodila euro - cijene određenih usluga u restoranima bitno su porasle, možda čak i 30-ak, 40 posto, u jednom trenutku.

- Jedan moj kolega Nijemac mi je rekao kako mu svi njegovi prijatelji pričaju o tome kako su strahovito porasle cijene. On je isto bio ekonomist kao ja, rekoh: "Hans, gledaj, mi smo ekonomisti, ako vrijedi tržišna ekonomija, jednostavno, potražnja će se smanjiti i ponuda će biti prisiljena spustiti cijene". Nije prošlo šest mjeseci i to se zaista i dogodilo, rekao je Faulend, dodavši da "konkurencija radi svoj posao".

Poručio je kako uvođenje eura neće iole bitno utjecati na opći rast cijena, te da je to pokazao slučaj svih drugih zemalja koje su uvodile euro u dosadašnjem razdoblju.

- I ono što se jasno vidi je da uvođenje eura nije utjecalo na životni standard ljudi, rekao je Faulend, dodavši da to potvrđuju ankete pokazuju da nakon uvođenja eura postoji ogromna podrška euru.

- Znači, ljudi nisu izgubili životni standard, poručio je. Faulend je zaključio kako uvođenje eura na same cijene neće uopće bitno djelovati te da zbog toga građani ne trebaju strahovati da će izgubiti životni standard.

Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš rekao je da euro neće dovesti do veće razine porasta cijena.

- Mi porast cijena imamo i danas bez eura. Pogledajte, troškovi energije rastu enormno, troškovi prijevoza, troškovi hrane... Prema tome, drugi su suštinski uzroci inflacije koji dovode tada do situacije koja ugrožava život nas građana. Samo uvođenje eura, to možda marginalno u jednom času potakne, ali nije presudno, rekao je Vedriš.

Vedriš je rekao da je suština kod uvođenja eura ono o čemu se najmanje govori - kako će utjecati na poslovanje gospodarstva, pojedine industrijske grane, pojedine grane ekonomije u cjelini. Upitan hoće li euro doprinijeti kvaliteti ekonomije, Vedriš je odgovorio da nije optimist.

- Za mene je još uvijek pravi čas da prvenstveno Vlada naruči od ozbiljne adrese, recimo, Ekonomskog instituta, sektorsku analizu kako će utjecati euro, od turizma, IT-a, drvne industrije, na pojedine sektore. Ako je, recimo, Malta bila spremna učiniti takav jedan napor, svaka država napravila je ozbiljnu analizu što znači uvođenje eura za konkurentnost njene ekonomije, zapošljavanje, izvoz... Kad dobijemo takav dokument, onda me pitajte ima li euro smisla ili nema, rekao je Vedriš.

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher rekao je da se i danas cijene mogu dizati - ekonomija je tržišna, nitko ne sprječava rast marži ni dizanje cijena. Zbog toga je, kaže, siguran da neće doći do povećanja zbog uvođenja eura.

- Trgovine i trgovački centri zbog velike konkurentnosti i konkurencije neće dizati i zaokruživati cijene jer to, ako žele, mogu raditi i danas. Ali inflatorni pritisak koji imamo danas ni u kojem slučaju ne bih htio povezati da nam netko s 1. 1. govori da je trgovina digla cijene, rekao je Zaher.