Regionalni avioportal zamaaero stavio je ove brojke u kontekst zemalja bivše Jugoslavije i došao do zaključka da splitski aerodrom dominira i u toj konkurenciji: iza njega se po dobiti redom nalaze Aerodromi Crne Gore (9,6 milijuna eura), slijedi spomenuti Dubrovnik, a tu je još sarajevski aerodrom s godišnjom dobiti od 6,4 milijuna eura.

S druge strane, primjećuje ovaj portal, poput zagrebačkog, u gubicima je beogradski aerodrom (6,9 milijuna eura), a znakovito je to da se upravo ove dvije zračne luke jedine nalaze pod koncesijom privatnika, odnosno nisu u režimu državnog upravljanja.

'Sada se itekako treba postaviti pitanje kako državno vođeni Split, Dubrovnik, Sarajevo i Podgorica mogu imati tako velike profite, a to ne mogu bitno veći Zagreb i Beograd pod koncesijom', upozorava ovaj specijalizirani portal i napominje da je razlika u poslovnim rezultatima između splitskog s jedne i zagrebačkog ili beogradskog aerodroma s druge strane golemih dvadesetak milijuna eura godišnje.

Državi 60 posto dobiti

Drugim riječima, u ovom slučaju sve se događa potpuno suprotno dosad uvriježenom mišljenju - državni aerodromi sjajno posluju, a privatni gomilaju gubitke.

Onom najuspješnijem, splitskom, država će po svim očekivanjima i ove godine oduzeti - iskreniji će reći, oteti - najveći dio zarade: u idućim tjednima očekuje se odluka Vlade po kojoj su tvrtke u većinskom državnom vlasništvu dužne isplatiti 60 posto svoje godišnje dobiti. U ovom slučaju, kao i lani, to će iznositi oko 8,5 milijuna eura.

Sebi će država zadržati 55 posto tog iznosa, a ostatak raspodijeliti manjinskim suvlasnicima Zračne luke: Splitsko-dalmatinskoj županiji te gradovima Splitu, Kaštelima i Trogiru.

Državi i drugim suvlasnicima ti iznosi nisu odviše značajni, no samom aerodromu sasvim sigurno ne bi loše došli: nakon što je prije nekoliko godina vlastitim sredstvima i kreditom izgradio novi blještavi terminal, 'Jeronimu' su prijeko potrebne ozbiljne investicije u infrastrukturu koja bi omogućila lakši rad i povećanje kapaciteta za prihvat zrakoplova.

'Zračna luka svakako će nastaviti ulagati prije svega u manevarske površine, a prioriteti su nam paralelna rulnica, spojnice i stajanka i na tome intenzivno radimo', kazao je njezin direktor Lukša Novak za tportal prije nešto manje od godine dana, kada smo detaljno usporedili poslovanje državnog aerodroma, koji on vodi već trideset godina, s poslovanjem zračne luke u glavnom gradu, a koja je prije deset godina dana u koncesiju privatnoj tvrtki.

Tada smo registrirali da je Zračna luka Zagreb od planiranih milijardu eura koncesijske naknade točno na trećini koncesijskog perioda uplatila tek 39 milijuna eura, odnosno mizernih nekoliko posto. S druge strane, Zračna luka Split uredno otplaćuje kredit za gradnju svog novog terminala i to će učiniti za samo petnaest godina, a pored toga, evo, iz godine u godinu isplaćuje državi milijunsku dobit.

Drugim riječima, i na ovoj usporedbi koncept državnog aerodroma odnosi pobjedu nad onim privatnim: ne samo da je profitabilniji, nego država na njemu više zarađuje. Barem zasad, a kako su lani ustvrdili iz Zračne luke Zagreb, 'u narednim godinama očekuje se znatno veća uplata u državni proračun jer se postotak koncesijske naknade svake godine povećava'.

'Tuđman' će do kraja godine preteći 'Jeronima'

Dvije zračne luke, inače, u ovom trenutku bilježe podjednak broj putnika (3,2 milijuna u prvih devet mjeseci), no 'Tuđman' će do kraja godine preteći 'Jeronima' zbog manje sezonalnosti i znatno boljih rezultata u zimskim mjesecima. S druge strane, Split je u ovogodišnjem srpnju zabilježio čak 770 tisuća putnika, što je najbolji mjesečni rezultat svih hrvatskih aerodroma - ikad.

Da izgradi spomenutu paralelnu rulnicu uz pistu te stajanku na kojoj bi se avioni mogli parkirati, njegov kapacitet u periodu vršnog opterećenja bio bi još veći, pa bi narastao i promet. Te dvije investicije prije nekoliko godina procijenjene su na desetak milijuna eura i sada bi nesumnjivo koštale nešto više, no isplatile bi se da Vlada u iduće dvije ili tri godine prestane povlačiti dobit ove zračne luke. Njezinog direktora Novaka željeli smo upitati ponešto na ovu temu, no nije bio raspoložen za razgovor.

To je možda jedina mana koncepta državnih tvrtki - njezina vodstva rijetko kada će reći nešto protiv onih koji ih imenuju.