Po službenim podacima do kojih je došao tportal, neto dobit Zračne luke Split u prošloj godini iznosila je 14,69 milijuna eura. U istom razdoblju Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ) kao društvo ostvarila je neto dobit od 10,36 milijuna eura, a na razini cijele grupe ona je čak i niža te iznosi 8,89 milijuna eura.

Zadarski aerodrom (1,1 milijun putnika) ostvario je dobit od 3,3 milijuna eura, a dubrovački (2,1 milijun putnika) je u plusu za 1,26 milijuna eura.

Usporedba dvaju najvećih aerodroma u zemlji značajna je zato što oni posluju po potpuno različitom poslovnom modelu: zagrebački je prije deset godina predan u koncesiju kako bi se ondje bez javnog novca izgradio novi terminal i da bi njegovi vlasnici - država, županija i okolni gradovi - za trajanja koncesije uprihodili značajan iznos koncesijske naknade. U tom periodu baratalo se ukupnim iznosom od čak milijardu eura u trideset godina.

Splitski aerodrom istovremeno je zadržan u javnom vlasništvu (država 55 posto, a ostatak Splitsko-dalmatinska županija te gradovi Split, Kaštela i Trogir). On je prije nekoliko godina također izgradio novi blještavi terminal, no to je učinio vlastitim sredstvima i kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR).

I ispostavilo se da sama država više zarađuje na njemu nego na aerodromu koji je predala privatnicima upravo kako bi - zarađivala.

Naime prošloga tjedna Vlada je donijela odluku o isplati dividendi kompanija u državnom vlasništvu kojom im zapravo oduzima 60 posto dobiti iz prošle godine - u slučaju Zračne luke Split to iznosi čak 8,81 milijun eura, koliko će se raspodijeliti njenim suvlasnicima. Nešto ranije, koncem kolovoza, Vlada je pak donijela odluku kojom se Međunarodna zračna luka Zagreb oslobađa plaćanja koncesijske naknade koja je dospjela za vrijeme pandemije covida, ali i za veći dio 2022. godine. Njenim koncesionarima oprošteno je ukupno 14,3 milijuna eura, što je trebalo biti raspoređeno suvlasnicima i većinom također uplaćeno u državni proračun.

'U međuvremenu je MZLZ nastavio s plaćanjem koncesijske naknade s prvim tromjesečjem 2023. te je do sada, od početka koncesije, uplatio preko 39 milijuna eura na osnovi te naknade', izjavio je tom prilikom ministar prometa Oleg Butković.

Od planiranih milijardu eura, dakle točno na trećini perioda tridesetogodišnje koncesije, stvarni prihodi mjere se jednoznamenkastim postocima. Koliko zagrebački aerodrom pridonese državnom proračunu u deset godina, splitski mu uplati u manje od pet godina.

A paralelno s time svejedno otplaćuje svoje kredite za izgradnju novog terminala: po službenim podacima, od ukupno 40,3 milijuna eura zaduženja kod HBOR-a, dosad je vraćeno nešto više od osam milijuna eura, po planu, osim što je zbog pandemije koronavirusa otplata bila zaustavljena na dvije godine. Rata kredita iznosi 3,3 milijuna eura na godišnjoj razini i do 2033. godine on će biti u cijelosti otplaćen, dvije godine kasnije upravo zbog spomenute covid-odgode.

Zračna luka Split, dakle, u petnaest godina sama će ostvariti ono za što njenom zagrebačkom konkurentu treba trideset godina i privatni koncesionar, a istovremeno država na njoj više zarađuje. Treba kazati da je ona jedinstvena u Hrvatskoj po vlastitim ulaganjima: terminal dubrovačkog aerodroma, naime, izgrađen je uglavnom sredstvima iz europskih fondova, a najavljeno je da će za onaj u Zadru - s drugim brojnim investicijama u toj zračnoj luci - iz državnih i europskih fondova biti uloženo više desetaka milijuna eura.

Po broju putnika ova dva aerodroma već nekoliko godina vode tijesnu utrku: u ovom trenutku Zagreb se nalazi na nešto manje od 3,2 milijuna, a Split na 3,3 milijuna, no kako ovaj potonji još uvijek ima izrazito sezonski karakter, očekuje se da će do konca godine zagrebačka zračna luka ipak izbiti na prvo mjesto s prednošću od oko 200.000 putnika.

U kuloarima se već godinama sumnja da koncesionarima zagrebačke zračne luke zapravo nije u interesu nagli rast broja putnika jer jednom kada on dosegne pet milijuna, imaju obvezu uložiti značajna sredstva u nove investicije i proširenje terminala.

Tportal je u više navrata pisao o splitskom aerodromu i načinu na koji ga vodi direktor Lukša Novak, a koji se kao hrvatski raritet na toj funkciji nalazi okruglih trideset godina i upravo ovih dana imenovan je na još jedan mandat. Novak nam je tada, u jeku gradnje novog terminala, najavljivao da se spremaju za više novih investicija: prva među njima svakako je izgradnja paralelne rulne staze koja će znatno skratiti vrijeme slijetanja i uzlijetanja zrakoplova, a potom i nove stajanke za avione jer je u ljetnim gužvama sadašnja tijesna. Tada nam je dao do znanja da od Vlade očekuje da ne povlači dobit koju aerodrom ostvaruje kako bi se novac štedio za nova ulaganja. A danas, nakon što su mu s računa pokupili 8,8 milijuna eura?

'Zračna luka nije izuzeta od odluke Vlade i 60 posto dobiti dijeli se kao dividenda', diplomatski nam kaže Novak. Ova tvrtka, dodaje, ponovno bilježi značajan rast i potpuno se oporavila od pada prometa za vrijeme covida, pa će ove godine postići svoj povijesni rezultat - a najave za 2024. godinu još su bolje.

'Zračna luka svakako će nastaviti ulagati prije svega u manevarske površine, a prioriteti su nam paralelna rulnica, spojnice i stajanka i na tome intenzivno radimo', kaže Novak.

U Splitu zasad ne razmišljaju o produljenju piste, trenutno duge 2550 metara, kako bi mogli primati avione na interkontinentalnim letovima - dapače, tvrde da je to moguće i danas 'uz nove tehnologije i ovisno o tipu zrakoplova'. Novi terminal otvoren prije nekoliko godina, procjenjuje se, uz sitne preinake bit će sasvim dovoljan da opslužuje najmanje pet milijuna putnika godišnje.

Drastičnu razliku u poslovanju dvaju najvećih hrvatskih aerodroma za tportal je prokomentirao analitičar avioportala Zamaaero Alen Šćuric, jedan od najvećih hrvatskih autoriteta na ovom području.

'Ne bih se složio da se ova dva aerodroma razlikuju po efikasnosti jer i jedan i drugi uspijevaju ostvariti svoje ciljeve. Samo što je zagrebačkom aerodromu cilj ostvariti što veću zaradu za koncesionara i ako mu država omogući da uzme još njenog novca, on će to učiniti. U svemu ostalom on je neuspješan, prije svega u privlačenju novih kompanija, otvaranju novih linija i broju novih operacija', kaže Šćuric za tportal.

'S druge strane, splitski aerodrom vrlo je aktivan - samo prošle godine otvorio je gotovo dvadeset novih linija i po tome je drugi u cijeloj regiji, vrlo dobro raste i razvija se. On pokazuje kako se uspješno vodi jedna državna tvrtka, Split i Zagreb u ovom su slučaju nebo i zemlja', ističe.

Zamoljen da prokomentira podatak da je Vlada u Zračnoj luci Split svejedno ubrala milijunsku dividendu, a istovremeno je onoj zagrebačkoj 'oprostila' golema dugovanja, Šćuric odgovara sarkastično:

'Uzimaju uspješnima i daju neuspješnima, pa zašto bi nas to čudilo? Možda zvuči nenormalno, ali radi se o realnosti koncesijskog modela', zaključuje ovaj analitičar.