PROBLEMI MIROVINSKOG SUSTAVA

Visoke otpremnine stimuliraju ranije umirovljenje

Bionic
Reading

Hrvatska ima nisku stopu zaposlenosti starijih osoba, poslodavci su neskloni starijim radnicima, a visoke otpremnine stimuliraju ranije umirovljenje, neki su od zaključaka trećeg okruglog stola projekta Analiza mirovinskog sustava, koji se bavio vezama tržišta rada i mirovinskog sustava te mogućnosti produžetka radnog vijeka

'U Hrvatskoj je 2008. godine 70 posto neaktivnih osoba u dobi 55-64 godina bilo u mirovini, dok je prosjek Europske unije 2005. godine bio 55 posto', kazao je Teo Matković s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Dodao je kako je udio radno aktivnog stanovništva starog 50 godina u razdoblju od 2006. do 2008. iznosio do 75 posto, dok je udio radnika starih, primjerice, 65 godina tek 10 posto.

U Hrvatskoj je još uvijek relativno niska zaposlenost starijeg radnog kontingenta u odnosu na ostatak Europe, naglasio je Matković, pojasnivši kako je rad starijih osoba relevantna tema iz više razloga, a među njima su svakako socijalna integracija starijih, sve duži životni vijek i sve duže razdoblje vitalnosti i društvene aktivnosti.

Marko Krištof, ekonomski analitičar Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, naglasio je kako zbog ranijeg umirovljenja uzrokovanog atraktivnim otpremninama gubi država koja nema prihoda od poreza i doprinosa od isplaćene otpremnine, nema budućih prihoda od poreza i doprinosa temeljem plaće, a povećavaju joj se rashodi jer od prvog dana nakon prestanka radnog odnosa ima obvezu isplate mirovine.

Kao alternativu otpremninama i ranijem umirovljenju Krištof je predložio dokup mirovine kao svojevrsnu doživotnu isplatu otpremnine kojom poslodavac zaposlenicima s ispunjenim uvjetima za starosnu mirovinu, u trenutku umirovljenja, omogućuje doživotno primanje još jedne mirovine. Prema primjeru izračuna dokupa mirovine, poslodavac je u plusu nakon 19 mjeseci takvih isplata.

Marija Zuber, savjetnica-urednica u Računovodstvu i financijama, govorila je o brojnim kontroverzama važećeg sustava oporezivanja mirovina. Tako, primjerice, umirovljenik s mirovinom do 3000 kuna ne plaća porez na dohodak, za razliku od radnika koji je porezni obveznik uz toliku plaću. 'Prinosi od obvezne mirovinske štednje se oporezuju, jer se oporezuje ukupna mirovina II. stupa, a prinosi od dobrovoljne mirovinske štednje nikad nisu oporezivi dohodak. Inače, Hrvatska ne oporezuje ni kamate na štednju, ni prinose koje fizičke osobe ostvare ulaganjem u investicijske fondove… Jedini oblik prinosa koji se oporezuje (naknadno, pri isplati mirovine) je prinos po osnovu štednje u II. stupu obveznog osiguranja', rekla je Zuber.

Zuber je istaknula kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ne oporezuje mirovine iz inozemstva, pa bi zbog toga za europske umirovljenike mogla postati ono što je za američke Florida.

Maja Vehovec iz Ekonomskog instituta prezentirala je rezultate istraživanja o stavovima slovenskih i hrvatskih poslodavaca o starijim radnicima. U hrvatskim je poduzećima više starijih radnika negoli u slovenskima, više ih je i među novozaposlenima, ali slovenski poslodavci više ulažu u obrazovanje svojih starijih radnika.