Sezonski prilagođena proizvodnja u građevinskom sektoru 28-člane Europske unije poskočila je u srpnju za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim procjenama Eurostata stagnirala.

Oporavak je predvodio sektor visokogradnje, u kojem su aktivnosti poskočile 1,3 posto nakon što su u prethodnom mjesecu smanjene za blagih 0,3 posto. Niskogradnja je pak bilježila ubrzanje, uz rast aktivnosti za 0,9 posto, nakon 0,1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

Eurozona je u srpnju bilježila još snažniji uzlet proizvodnje u građevinskom sektoru, za 1,8 posto u odnosu na prethodni mjesec kada su aktivnosti prema revidiranim podacima porasle mršavih 0,3 posto.

Pritom je u segmentu visokogradnje proizvodnja poskočila 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je stagnirala. U segmentu niskogradnje rast je oštro usporio, s lipanjskih 1,2 na 0,4 posto.

Među zemljama EU, čijim je podacima Eurostat raspolagao, najveći je skok proizvodnje na mjesečnoj razini u srpnju zabilježen u građevinskom sektoru Francuske, za 4,8 posto. Slijede Slovenija s 2,0 posto, Španjolska s 1,9 posto i Njemačka s 1,8 posto.

Najviše se smanjila proizvodnja u slovačkom građevinskom sektoru, za 11 posto. Slijedi Mađarska s padom proizvodnje na mjesečnoj razini za 3,2 posto.

Hrvatska nije dužna dostavljati mjesečne podatke. U drugom tromjesečju sezonski i kalendarski prilagođen rast proizvodnje u građevinskom sektoru usporio je u odnosu na prethodno tromjesečje, na 0,9 posto, s 3,4 posto koliko je proizvodnja uvećana u prva tri ovogodišnja mjeseca, pokazuju Eurostatovi podaci.

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođena proizvodnja u hrvatskom građevinskom sektoru uvećana je u razdoblju do travnja do lipnja 4,6 posto, nakon 3,4-postotnog rasta u prethodnom tromjesečju.