Utvrđivanje tražbina vjerovnika nad tvrtkom Golf & Country Club Zagreb, prvim golf klubom u Hrvatskoj s igralištem i vilama u zagrebačkom naselju Blato, uslijedilo je nakon otvaranja stečajnog postupka u lipnju.

Prema sudskom rješenju, među vjerovnicima u drugom isplatnom redu najviše potražuju Hrvatska poštanska banka (HPB) - 59,26 milijuna kuna i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) - 38,6 milijuna kuna. Grad Zagreb u ime komunalne naknade i doprinosa potražuje 7,22 milijuna kuna, a država zbog neplaćenih poreza 2,6 milijuna kuna.

Prvi golf klub u Hrvatskoj bio je, kako se u medijima isticalo, projekt suvlasnika tiskare Maba-Com Nikole Kovačevića i Dražena Ilekovića koji je startao pronalaskom lokacije za golf terene 1995. i kojeg su pratile brojne afere, od ilegalnog vađenja šljunka sa savskog nasipa, naknadne legalizacije tridesetak vila sagrađenih izvan gabarita građevne dozvole, ali i navodno spornih poslova u kojima su, kako se u medijima isticalo, bili uključeni i bivši general Vladimir Zagorec, tenisač i poduzetnik Bruno Orešar te bivši direktor Hrvatske poštanske banke Josip Protega

Lokacija dozvola za golf terene bila je izdana 1996. To je, kako se isticalo u medijima, bio ključan iskorak u realiziciji cjelokupnog projekta za koji su investitori Hrvatskim šumama platili 540.915 kuna za pravo služnosti.

Prema medijskim napisima, nositeljima projekta u komunikaciji s Hrvatskim šumama pomogao je Vladimir Zagorec, koji je tada bio u nadzornom odboru te javne tvrtke. Zagorec im je navodno poslije pomogao i pri financiranju projekta, jer je bio u dobrim odnosima s čelnicima Hypo Alpe Adria banke, koja je naknadno pristala financirati projekt. Kako se kasnije isticalo, investitori su tvrdili da su morali kupiti zemljište zbog nedorađenosti Zakona o pravu služnosti te je Vlada navodno zato odlučila izvlastiti zemljište i krajem 1998. proglasila izgradnju golf igrališta projektom od nacionalnog interesa.

Nakon te odluke zemljište u Blatu navodno je kupljeno daleko ispod njegove tržišne vrijednosti te je Golf & Country Club Zagreb kupio tu zemlju od Hrvatskih šuma za, kako se navodilo, 8,6 milijuna kuna kreditom Hypo Alpe Adria banke. Bilo je otkupljeno 880.358 četvornih metara, teren je bio otvoren 2004. a tada su počeli i prvi problemi zbog eksploatacije šljunka za koju je Golf & Country Club Zagreb 2003. dobio rudarsku koncesiju.

Nositelji golf projekta potpisali su ugovor o prodaji šljunka s tvrtkom u suvlasništvu Brune Orešara s kojom je kasnije raskinut ugovor, ali se eksploaticija šljunka nastavila prekomjerno i izvan obuhvata rudarske koncesije zbog čega je Državno odvjetništvo pokrenulo istragu protiv šestero čelnika Golf & Country Cluba predvođenih Draženom Ilekovićem

Taj je istražni postupak Državnog odvjetništva završio sudskom nagodbom koje se čelnici Golf & Country Cluba nisu pridržavali pa je bila pokrenuta ovrha na iznos od 4,5 milijuna kuna.

Promjenom urbanističkog plana Zagreba, na zemljištu golf igrališta u Blatu bila je omogućena i gradnja pa je nakon prvotnog igrališta sa devet rupa počela gradnja, kako se isticalo, naselja za smještaj igrača i natjecatelja koja se kasnije pretvorilo u gradnju vila, mnogo većih nego što je bilo predviđeno građevinskom dozvolom.

Za taj su projekt čelnici Golf & Country Cluba kontaktirali banke i izabrali Hrvatsku poštansku banku kojoj je na čelu tada bio Josip Protega. Prema medijskim napisima novi im je partner dao kredit pod bitno nepovoljnijim uvjetima, odnosno uz veće kamate. U tom je projektu, kako se pisalo, Hypo Alpe Adria banka bila isplaćena, a potom je u projekt bilo uloženo 128,6 milijuna kuna.

I taj je projekt završio aferom kada je 2008. građevinska inspekcija utvrdila kako je 31 od ukupno 54 vile u projektu Golf & Country Cluba izgrađena izvan gabarita građevinske dozvole. Ti su objekti, kako se kasnije objavilo, naknadno legalizirani.

Sudskim rješenjem, uvjetne tražbine vjerovnika Golf & Country Cluba u drugom isplatnom redu utvrđene su na 136 milijuna kuna, a najviše 97,7 milijuna kuna potražuje bivši partner Emilijo Žubrinić, predsjednik Golf i ladanjskog kluba Zagreb 1995. Stečajna upraviteljica Marija Vujčić Turkulin osporila je tražbine vjernika u iznosu od 67,5 milijuna kuna.