Nakon posljednjih pregovora s mađarskim MOL-om i sinoćnje izvanredne sjednice Vlade, s koje je stiglo samo priopćenje da se danas potpisuje Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju između Vlade RH i mađarskog MOL-a, sve je vjerojatnije poskupljenje cijene plina za građane
Taj dodatak, kako neslužbeno doznaje Jutarnji.hr, podrazumijeva prolongiranje odluke o državnom preuzimanju plinskog biznisa od Ine na rok od godinu dana. Pri tome se MOL odriče svog prava iz Dioničkog ugovora prema kojemu, ako Vlada RH ne preuzme plinski biznis do 1. srpnja ove godine, može prodati svoj paket Ininih dionica bez suglasnosti Vlade RH i bez da poštuje njezino pravo prvokupa.
Odgoda preuzimanja plinskog biznisa znači da je Ina još godinu dana obavezna Hrvatsku opskrbljivati plinom, bez obzira što na njemu ima velike gubitke - 700 do 800 milijuna kuna, jer ga mora prodavati jeftinije od nabavne cijene. Pitanje je što su Vladini pregovarači s MOL-om, potpredsjednik Ivan Šuker i ministrica Marina Matulović-Dropulić, morali ponuditi zauzvrat.
Odgovor je: mogućnost povećanja cijena plina za krajnje potrošače! Zamotana je u priču o 'disparitetu cijena', a neizvjesno je još hoće li cijena jednako porasti za sve ili će prvi na udaru biti povlašteni potrošači, dakle Petrokemija i HEP. Taj 'disparitet' treba riješiti ministar gospodarstva Đuro Popijač koji mora 'u roku od osam dana s distributerima plina u Hrvatskoj razmotriti što je moguće nižu cijenu distribucije plina za industrijske potrošače i građane', zaključak je Vlade.
Ministar, naravno, nema zakonskih oruđa kojima bi prisilio distributere na smanjenje njihovih marži, pa ih može samo nagovarati na suradnju i ispunjavanje Vladinih želja. Njegova je zadaća riješiti da poskupljenje bude što manje i da se dogodi što kasnije, u svakom slučaju nakon predsjedničkih izbora.
Spominje se i dokapitalizacija Ine, ali još nije poznato bi li je dva najveća dioničara, Vlada i MOL, dokapitalizirali u jednakom omjeru, da vlasnički udjeli ostanu nepromijenjeni ili bi jedan od njih uložio više i promijenio odnos snaga.
U oba slučaja, hrvatska strana dokapitalizaciju bi obavila tako da sadašnje potraživanje od oko milijardu i pol kuna, koliko Ina duguje proračunu, ili njegov dio, pretvori u vlasnički udio. Mađarska bi strana pak donijela svježi novac. No za sada je ta ideja u sjeni vijesti da će Ina do 29. prosinca vratiti državi sav dug, kojim će Ministarstvo platiti dugove države HAC-u i Hrvatskim cestama.
